1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Totalni horor za građanska prava

Njemačka vlada je krajem 2001. kao reakciju na terorističke napade od 11. septembra usvojila novi Antiteroristički zakon. Deset godina nakon njegovog stupanja na snagu kritike nisu nestale.

default

Sporni Zakon za borbu protiv terorizma

Zakonom za borbu protiv terorizma su primjerice znatno proširene ovlasti tajnih službi. Tako tajne službe od januara 2002. godine mogu, kada je riječ o osumnjičenima za terorističke aktivnosti, imati uvida u bankovne transakcije, podatke zrakoplovnih kompanija ili telekoma. Određeni podaci mogu biti sačuvani u trajanju do 15 godina. No njemački zakon kojim se regulira borba protiv terorizma prate brojne kritike.

Tokom debate u Bundestagu u septembru 2011. godine o produženju važenja ovog zakona ministar unutarnjih poslova Hans-Peter Friedrich rekao je kako je provođenje zakona bilo uspješno. „Zakon protiv terorizma je doprinio tome da unaprijed budu otkriveni i spriječeni planirani teroristički napadi“, rekao je Friedrich. On je istodobno rekao kako se nadležne vlasti vrlo pažljivo odnose kada je riječ o pojedinim ovlastima koje su im date ovim zakonom. Tako su prema njegovim riječima nadležne vlasti 2009. godine zrakoplovnim kompanijama, bankama i telekomima proslijedile samo 80 upita. No ministar ne vidi razloga za ukidanje upozorenja. „Prijeteća situacija se od 2001. godine promijenila i ide u pravcu toga da mi teroristima više nismo prostor gdje se sklanjaju, kao što je to tada bio slučaj, već je Europa u međuvremenu postala cilj terorističkih napada“, kaže Friedrich.

Symbolbild Fadenkreuz Deutschland

Njemačka na meti terorista

Teške povrede ličnih prava

Nasuprot tome Jan Korte, iz njemačke Lijeve stranke, kaže da je 2001. godine bila riječ o jednoj historijskoj situaciji u kojoj se svijet našao. „Sada, deset godina kasnije, on bi trebao i dalje postojati. Nije prihvatljivo da upad u osnovna prava i slobode postane pravilo,“ kaže Korte. Ona naglašava da tajne službe i dalje imaju uvida u bankovne transakcije, podatke zrakoplovnih kompanija i telekoma. „To su teške povrede ličnih prava, prava na zaštitu ličnih podataka, a time u srž demokratske pravne države.“ Prema njegovim riječima ovakvo stanje iz ugla građanskih prava predstavlja potpuni horor.

Novi izmijenjeni Zakon stupa na snagu u utorak (10.01.2012.) i važiti će do konca 2015. godine. Dosadašnji rok od 15 godina za čuvanje ličnih podataka smanjen je na deset godina. Upravo je odredba o dužini pohranjivanja ličnih podataka godinama na meti kritika u Njemačkoj. Naime shodno Zakonu svi telefonski kontakti, e-mailovi i druge internet veze moraju biti pohranjeni u dužini od šest mjeseci bez obzira da li je riječ o osobi koja je osumnjičena za terorizam ili nije.

Autori: Arne Lichtenberg / Zorica Ilić

Odgovorna urednica: Marina Martinović