1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Topovima protiv krijumčara ljudi?

Sve je veći broj ljudi koje žele da se domognu Evrope. EU želi da se bori protiv bandi krijumčara na obali Libije, ali joj je za to potrebna podrška UN-a.

Nekoliko članica EU je pod vođstvom Velike Britanije podnijelo prijedlog rezolucije za borbu protiv krijumčarskih bandi u Libiji. Rezoluciju je članicama ovog najvišeg tijela UN-a lično predočila opunomoćenica EU za vanjske poslove Federica Mogherini (naslovna fotografija). O ovoj rezoluciji će se prvo otvoriti neformalna diskusija. Mogherini je, nakon posjete Kini, uvjerena da joj je pošlo za rukom da za tu rezoluciju privoli i vladu u Pekingu koja je ranije bila skeptična prema toj ideji. Iz krugova italijanske diplomatije se saznaje da bi rezoluciju mogla podržati i Rusija. I Kina i Rusija kao stalne članice Vijeća sigurnosti moraju podržati rezoluciju.

EU je u sjedištu UN-a u Njujorku zatražila mandat za borbu protiv krijumčara

EU je u sjedištu UN-a u Njujorku zatražila mandat za borbu protiv krijumčara

"Objava rata"

EU je na samitu na vrhu 23. aprila postigla dogovor da ubuduće ciljano traži i uništava brodove ispred obale Libije koji su namijenjeni za krijumčarenje ljudi u pravcu Italije. Za to je, prema međunarodnom pravu, Evropskoj uniji potreban mandat UN-a. Ona želi da joj se u skladu sa članom VII Povelje UN-a odobri da "poduzme sve moguće mjere kako bi se spriječili poslovi krijumčara ljudi".

Evropski komesar za pitanja izbjeglica i useljavanje Dimitris Avramopoulos želi da se sistematski uništavaju brodovi krijumčara, da se krijumčari hapse, te da se gađa čak i oprema koju krijumčari imaju na libijskom kopnu. "Evropa je već objavila rat kriminalnim bandama koje izrabljuju nedužne ljude i često ih šalju u smrt. Mi to nećemo posmatrati skrštenih ruku. Mi ćemo ih pobijediti uz veliku odlučnost i korištenje novih sredstava i metoda", izjavio je Avramopoulos još u aprilu.

Po uzoru na anti-piratsku misiju

Dimitris Avramopoulos

Dimitris Avramopoulos

EU želi da novu misiju uspostavi po uzoru na misiju Atalanta ispred obale Somalije, čiji je cilj borba protiv pirata. Atalantu je Vijeće sigurnosti UN-a odobrilo u ljeto 2008. Bio je to prvi put da je UN primijenio spomenuti član VII i svjesno ignorisao suverenitet neke države tako što je poslao ratne brodove pred njenu obalu. Ipak, u tom slučaju je tadašnja vlada Somalije odobrila ovu misiju.

U Libiji je stanje drugačije. Tamo postoje dvije konkurentske vlade i niz pobunjeničkih grupacija koje se bore međusobno. Kritičari stoga strahuju da bi vojna intervencija EU mogla ugroziti pokušaje da se posreduje u građanskom ratu u Libiji. Države Zapada su inače vojnom intervencijom 2011. godine dovele do pada diktatora Muamera el Gadafija. I tada su za to imale mandat UN-a.

Prema pisanju lista Guardian, neke evropske diplomate strahuju da bi pobunjeničke trupe u Libiji, koje zarađuju na poslovima krijumčara, mogle pokrenuti protivnapade. Pobunjenici imaju i teško oružje, rakete i protivavionske rakete koje bi mogli da upotrijebe protiv brodova EU ispred libijske obale. Sukob bi mogao da eskalira i da dovede do situacije u kojoj bi morao da interveniše i NATO.

Migranti koje je iz mora spasila obalska straža Libije

Migranti koje je iz mora spasila obalska straža Libije

Evropski komesar Avramopolos ne želi samo jačanje vojne komponente borbe protiv krijumčara, nego i njihovo krivično gonjenje. Prema saznanjima agencije za zaštitu evropskih granica Frontex postoje veze između krijumčara u Libiji i organizovanih kriminalaca u Evropi, naprimjer sa mafijom u Italiji. "Evropa mora ujediniti napore u borbi na obje strane Sredozemnog mora", naglasio je Avramopoulos tokom jedne posjete Malti.

"Šta rješavamo ovom akcijom?"

Mnogi kritičari sumnjaju u to da se priliv izbjeglica može presjeći vojnim sredstvima. Među onima koji nisu baš uvjereni u ispravnost željene misije je i generalni sekretar UN-a Ban Ki Moon. On upozorava na to da napadi na ribarske brodove pred obalom Libije mogu ugroziti egzistenciju ribara. Ribari bi u tom slučaju bili primorani na još veću saradnju sa krijumčarima. Gradonačelnik libijskog Tripolija, Mahdi al Harati, je za jedan malteški list izjavio da na mjestima s kojih kreću brodovi krijumčara žive žene i djeca. "Čak ako se i pogode samo brodovi, hoće li to riješiti problem? Krijumčari će prebaciti svoj posao na druga mjesta."

Glasnogovornik organizacije za ljudska prava Amnesty International je tokom proteklog vikenda u Tripoliju izjavio da migranti bježe brodovima zbog neljudskih uslova za život i bezakonja u Libiji. Ukoliko im se presječe taj put, onda će izbjeglice u Libiji biti "napadnute, zloupotrijebljene i opljačkane", tvrdi Philip Luther iz Amnestyja. Nema legalnog načina da ljudi dođu u Evropu.

U EU je tokom 2014. zahtjev za azil podnijelo preko 600.000 ljudi. Njemačka, Švedska i Italija su u vrhu na listi zemalja koje su primile izbjeglice.

U EU je tokom 2014. zahtjev za azil podnijelo preko 600.000 ljudi. Njemačka, Švedska i Italija su u vrhu na listi zemalja koje su primile izbjeglice.

I EU je svjesna da oružana borba može biti samo jedan segment strategije borbe protiv krijumčara. "Moramo prihvatiti to da rijeka izbjeglica neće uskoro presušiti", priznaje i sam Avramopoulos. "Krize oko Evrope će generisati nove izbjeglice. Stabilizacija prilika je moguća samo na duže staze. Zbog toga se moramo iz modusa akutnog djelovanja, prebaciti na modus dugoročnih, strukturalnih rješenja."

Evropska komisija će u srijedu (13.5.2015.) predložiti uvođenje kvota za prijem izbjeglica u države EU. Do sada samo nekoliko država prihvata izbjeglice u većem obimu. Italija, naprimjer, dozvoljava izbjeglicama da putuju dalje ka sjeveru te zemlje, što je protivno propisima EU. Ona bi morala odmah da registruje te ljude i donese odluku o njihovim zahtjevima za azil.

Sistem kvota je još uvijek sporan. Velika Britanija, Finska i niz istočnoevropskih država kategorično odbijaju da prime više izbjeglica. Nakon pobjede konzervativaca u Velikoj Britaniji glasnogovornik ministarstva unutrašnjih poslova u Londonu je izjavio: "Opiremo se svakom prijedlogu o raspodjeli izbjeglica koji ne počiva na dobrovoljnoj bazi."

Konzervativni mađarski premijer Viktor Orban je planove Evropske komisije nazvao "sasvim ludom idejom".

Preporuka redakcije