1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Topi se "srednji sloj" njemačkog društva

I u Njemačkoj se stvara sve veći rascjep između bogatih i siromašnih. U svemu je najveći gubitnik srednji društveni sloj, a nove vladine mjere štednje mogle bi samo još pogoršati stanje.

Sve rjeđa prosječna njemačka porodica

Sve rjeđa "prosječna njemačka porodica"

Jesam li i ja već među njima? Događa li se to samo drugima, ili je zahvatilo već i mene?

Javne kuhinje su pune ljudi kojima je potrebna pomoć

Javne kuhinje su pune ljudi kojima je potrebna pomoć

Istraživanja pokazuju da se srednji sloj društva nalazi u krizi. I to je nešto novo. Do sad je ova društvena skupina nekako uspijevala plivati i kroz veliku financijsku krizu iz 2008. i kroz gospodarsku krizu koja se potom razvila sljedeće godine, i krizu banaka pa i grčku krizu. Raspoloženje je bilo bolje nego stvarno stanje. No s krizom eura, u Nijemce se uvukao strah, strah za vlastiti novac.

I u Njemačkoj se stvara sve veći rascjep između bogatih i siromašnih, a sve je manje onih koji pripadaju tzv. srednjem društvenom sloju.

Njemački institut za gospodarska istraživanja (DIW) prilično jednostavno definira pojam srednjeg sloja. Ako zarađujete manje od 70 posto od prosjeka, onda ste siromašni, a sa više od 150 posto pripadate bogatima. Svi oni koji se nalaze između spadaju u srednji sloj. Za njemačku obitelj s dvoje djece to znači da je siromaštvo sve ispod 1.800 eura mjesečno u džepu, a takvog je u Njemačkoj trenutačno 22 posto stanovništva. Prije dest godina bilo ih je 18 posto.

Kukanje na visokoj razini

Bogatima se smatraju oni koji zarađuju 150 posto prosjeka ili više. Prije deset godina bogato je bilo 16, danas - 18 posto stanovništva. No koliko su ove stroge računice neprecizne pokazuje činjenica da bi se po tome već neki neoženjeni kvalificirani radnik ili učitelj ubrajali u bogataše.

Procenat broja siromašnih u pojedinim njemačkim saveznim zemljama

Procenat broja siromašnih u pojedinim njemačkim saveznim zemljama (podaci iz 2007.)

Pravilnija je jedna nešto šira definicija srednjeg sloja. Po njoj srednji sloj čine dobro obrazovani ljudi, stručnjaci na svom području, bez obzira jesu li akademski obrazovani ili ne. Često su kreativni i neovisni o nekom poduzeću, imaju osjećaj odgovornosti prema društvu te poštuju, u širem smislu, "građanske" vrijednosti. To su ljudi koji ne moraju okrenuti baš svaki euro prije no što ga potroše, ali niti zarađuju toliko da ih ne bi bilo briga ukoliko dođe do povećanja poreza ili nekih poskupljenja.

Mora se priznati da se srednji sloj još uvijek žali na visokoj razini. Standard je još uvijek visok. Dok je nekoć obitelj išla na zajedničku večeru u restoran jednom godišnje, danas se kod lokalnog "Talijana" jede jednom tjedno. Prije je godišnje bilo dovoljno tri tjedna odmora na njemačkoj obali na Sjevernom moru, danas mora biti novca i za skijanje. No ova pojava slabljenja srednjeg sloja predstavlja opasnost, političku i gospodarsku.

Opasna mirnoća

Raste i broj onih koji žive u luksuzu

Raste i broj onih koji žive u luksuzu

Kroz povijest su se stabilinijima pokazale zajednice koje su imale zdrav srednji sloj. Iz sredine društva polazi gospodarska dinamika. Odavde dolazi većina medicinskih sestara, zanatlija ili ljudi slobodnih zanimanja. Oni su ti koji su spremni preuzeti odgovornost. Oni izumljuju, ustanovljavaju, organiziraju. A to čine sve dok imaju osjećaj da se njihov rad nagrađuje.

Kad više takav osjećaj ne budu imali, oni se neće glasno pobuniti niti će pokrenuti revoluciju. Ali imaju svoje metode, koje su u stanju uništiti drušvo. Odustaju od politike, ne izlaze na izbore, ne angažiraju se u strankama i ostalim organizacijama. Rade na crno, izbjegavaju plaćati poreze, a djecu šalju u inozemstvo. A u takvim se okolnostima brže šire i mržnja prema strancima i svemu što je nepoznato.

Autor: SZ, Marc Beise/ Snježana Kobešćak

Odg. ur.: A. Slanjankić

Preporuka redakcije