1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Tope se penzioni fondovi u EU

Zbog porasta broja starijih osoba, penzioni fondovi zemalja EU našli su se pred dilemom: Da li povećati starosnu granicu za odlazak u penziju ili povećati penzione doprinose? Ekonomska kriza otežala potragu za rješenjem.

Sve je manje mladih koji mogu da uplaćuju doprinose za penzije starijih

Sve je manje mladih koji mogu da uplaćuju doprinose za penzije starijih

Primanja penzionera su sve neizvjesnija

Primanja penzionera su sve neizvjesnija

Penzioni sektori u zemljama EU trenutno se nalaze pod velikim demografskim pritiskom. S produženjem životnog vijeka i opadanjem broja novorođenih, procjenjuje se da će se do 2060. godine broj penzionera udvostručiti u odnosu na broj onih koji su u tzv. radno sposobnom dobu. U ovom trenutku u EU na svaku osobu od preko 65 godina dolaze četiri osobe koje su u radnom dobu. Pokušavajući da nađe dugoročan odgovor, Brisel je odlučio da pokrene konsultacije povodom reformi u penzionom sektoru koje bi državama članicama obezbjedile primjerene, održive i sigurne penzione sisteme u budućnosti.

Štrajk radnika u Marseju nakon što je vlada najavila povećanje starosne granice za odlazak u penziju

Štrajk radnika u Marseju nakon što je vlada najavila povećanje starosne granice za odlazak u penziju

Naglašavajući da EU nema namjeru da nameće rješenja nacionalnim politikama članica Unije, evropski komesar za zapošljavanje i socijalna pitanja, Laslo Andor je izjavio:

„Vjerujem da ćemo doći do dobro promišljenih ideja kako EU može da pomogne zemljama članicama da se suoče sa izazovima u penzionom sektoru. To je inače jedan od najvećih izazova sa kojima se suočava Evropa , ali i većina svijeta danas.“

Kolika treba da bude starosna granica?

I dok zemlje članice EU pokušavaju da reformišu svoje penzione sektore, kako bi ih pripremile za izazove u budućnosti, finansijska i ekonomska kriza još više su zakomplikovale situciju. Neke zemlje su pod pritiskom rješavanja trenutnih problema i budžetskih deficita već predložile podizanje starosne granice za odlazak u penziju. Međutim u situaciji kada se zbog same krize povećava broj nezaposlenih, ovakva odluka može dodatno smanjiti broj toliko potrebnih novih radnih mjesta. Iako kaže da u ovom trenutku EU ne zastupa nametanje podizanja starosne granice za odlazak u penziju, komesar Andor dodaje da postoji takva ideja, a da je ona zasnovana na trilemi:

„Da li ćemo da radimo duže, u situaciji kada je produžen životni vijek, ili ćemo da značajno povećamo doprinose, ili ćemo da se suočimo sa osiromašenjem starije populacije? Pokušavamo da nađemo način da povećamo zaposlenost među starijom populacijom, ali istovremeno i među mladima, koji bi trebalo da počnu da rade i akumuliraju penzione fondove ranije nego što je to slučaj sada.“

Laslo Andor: Ne želimo da namećemo rješenja, ali reforme su neophodne.

Laslo Andor: Ne želimo da namećemo rješenja, ali reforme su neophodne.

Evropljani najranije odlaze u penziju

Prema podacima iz 2008. godine, Evropljani su u penziju odlazili u prosjeku sa napunjenih 61,4 godine starosti. U SAD ta brojka je 65, dok se u Japanu u penziju odlazi sa prosječno 70 godina života. Prema posljednjim reformskim potezima Grčka, koja se našla u epicentru dužničke krize u Evropi, namjerava da podigne starosnu granicu za odlazak u penziju na 65 godina, dok vlade Njemačke i Španije predlažu granicu od 67 godina. I Francuska je planirala da do 2018. godine poveća trenutnu starosnu granicu za odlazak u penziju sa 60 na 62 godine. Ovakve mjere za sad su uglavnom nailazile na proteste stanovništva evropskih zemalja.

Autorka: M. Maksimović, Brisel

Odg. ur.: A. Slanjankić