1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

To je nama naša NASA dala...

17. juli 2009

Zahvaljući tehnologiji Američke svemirske agencije (NASA) Nil Armstrong je na površini Mjeseca 20. jula 1969. godine napravio "mali korak za čovjeka, a veliki za čovječanstvo". Šta su Zemljanima donijela ta istraživanja?

https://p.dw.com/p/IrYv
Astronaut Edvin Oldrin "šeta" po Mjesecu
Astronaut Edvin Oldrin "šeta" po MjesecuFoto: AP

Danas, 40 godina kasnije, proizvodi NASA-e su se iz svemira "spustili" na Zemlju gdje ih ljudi koriste svakodnevno, od hrane za bebe do kupaćih kostima, izrađenih ili modifikovanih u skladu sa dometima aeronautičkih istraživanja.

Na napredak ostvaren zahvaljujući istraživanjima koja su astronaute odvela na Mjesec, ukazao je nedavno i američki predsjednik Barak Obama. On je posebno istakao da su iz programa Apolo nastale tehnologije koje unapređuju proces dijalize, kao i one za prečišćavanje vode, tu su i senzori koji otkrivaju opasne gasove, materijali za gradnju koji štede energiju, ali i vlakna otporna na vatru.

Temelje GPS sistema položila NASA

Flash-Galerie 40 Jahre Mondlandung
Astronauti iz Apola 11, Nil Armstrong i Edvin Oldrin, su bili prvi ljudi na MjesecuFoto: AP

Ogromne investicije u nauku, tehnologiju i istraživanja iz tog doba za rezultat su imale "rijeku" kreativnosti čije se dobrobiti ne mogu izmjeriti. U obilju onoga što je u svakodnevnoj upotrebi, a u vezi je sa svemirskim programom, jesu i globalne komunikacije i GPS sistemi. Naime, upravo NASA je razvila male, lagane kompjuterske sisteme za svemirske letjelice i usmjerila je tehnologiju u pravcu razvoja komunikacija.

Mada danas postoji mnogo komercijalnih satelita, eksperti kažu da naš globalni komunikacijski sistem, odnosno GPS, ne bi postojao bez rada i podške NASA. Bez NASA teško da bi bilo i hrane za bebe ili obogaćene "bebi formule".

"Hrana za bebe" iz Nasine laboratorije

Flash-Galerie Blick auf die Green Island im Great Barrier Reef bei Cairns Queensland Australien
Pogled na dno mora i koralno ostrvo u blizini obale AustralijeFoto: picture-alliance / Bildagentur Huber

Naime, Agencija je početkom osamdesetih eksperimentisala sa algama ispitujući da li bi mogle da se koriste na dugim svemirskim letovima da putnicima obezbjede hranu, kiseonik ili možda pomognu kod odlaganja otpada.

Naučnici su utvrdili da alge sadrže supstance koje su prije toga nađene samo u majčinom mlijeku i korporacija MartekBiosciences 1985. je na osnovu tih saznanja napravila nutritivne dodatke koji imaju iste masne kiseline kao majčino mlijeko. Ta "bebi formula" sada se nalazi u više od 100 prehrambenih artikala i pića, kao i u 99 odsto bebi hrane koja se prodaje u SAD.

Zahvaljujući Apolu dobili smo i smrznutu dehidriranu hranu. NASA nije otkrila taj proces, ali je pronašla načine da bolje zaštiti hranu i njene sastojke. Agencija i njen rad omogućili su i sportistima da postižu bolje rezultate - brojni materijali koji se danas koriste za sportsku opremu imaju veze sa NASA.

Kupaći kostimi za "vanzemaljske" rekorde

Schwimmerin Britta Steffen Flash-Galerie
Njemačka plivačica Brita Štefen (dvostruka olimpijska pobjednica iz Pekinga), takođe koristi kupaći kostim koji "klizi" kroz voduFoto: picture-alliance/ dpa

Britanski Speedo obratio se Svemirskoj agenciji za pomoć kada je dizajnirao kupaće kostime koji smanjuju trenje. Od 25 svjetskih rekorda u plivanju na Olimpijadi u Pekingu prošle godine - 23 su postigli plivači koji su nosili LZR rejser kupaće kostime.

U vezi sa svemirom su i brojni aparati i mašine bez kablova. Black & Decker je napravio alate bez kablova sam ali ih je kasnije pravio za NASA. Prvi put je bušilica bez kabla korišćena na Mesecu 1971. da izbuši rupe za monitore za praćenje temperature, kao i za uklanjanje stijena.

"Lažnjaci" iz svemira

Feuriges Essen
Teflonske tave ipak nisu rezultat razvoja svemirskih tehnologijaFoto: AP

Ali, ima i proizvoda koji se vezuju za NASA, a u stvari nisu njeno otkriće. Reč je o tangu, teflonu i velkru. Tang je napitak sa ukusom pomorandže koji je razvio General Foods 1957. i koji je već 1959. bio na policama samoposluga. U svemirske vode ušao je 1962. jer je bio na meniju astronauta Džona Glena u orbiti.

NASA je nepravedno pronijela i slavu teflona, materijala koji je 1938. razvio DuPont, a koji je poslije korišćen na letjelicama. Slično je i sa velkrom, koji se koristio da drži opremu da ne lebdi po svemirskom brodu. Velkro su još četrdesetih godina prošlog vijeka otkrili u Švajcarskoj.

ap/beta/nj

Odg. urednik: Azer Slanjankić