1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Tko je kada agresor?

Države članice Međunarodnog kaznenog suda (ICC) uspjele su nakon dugotrajnih pregovora postići kompromis i usvojiti rezoluciju o načinu pokretanja istraga u slučajevima moguće državne agresije.

default

U rezoluciji usvojenoj u subotu (13.06.) pravo prvenstva u pokretanju istrage daje se Vijeću sigurnosti UN-a, ali uz mogućnost da istragu pokrene sam ICC ili bilo koja država članica. Istraga se, po kompromisnom sporazumu, ne može pokretati protiv nečlanica ICC-a poput SAD, Kine i Rusije.

Pregovori su bili teški, kaže William Pace, direktor koalicije Međunarodnog kaznenog suda: „Postojale su tri opcije. Prvu su podržale stalne članice Vijeća sigurnosti. U njoj bi Vijeće sigurnosti bilo jedini organ koji može konstatovati da se radi o državnoj agresiji. Druga opcija bi bila da Vijeće sigurnosti preuzme tu funkciju ali da i drugim stranama pruži mogućnost da napadačke ratove prijave kaznenom sudu. To je bio prijedlog Argentine, Brazila i Švajcarske. Kanada, Holandija i Njemačka su predložile da se države dobrovoljno obavežu da će agresorski rat smatrati zločinom. Na taj način bi Međunarodni kazneni sud onda mogao sam postati aktivan u tim zemljama."

Kompromis u posljednjoj minuti

Članice ICC-a su definirale kazneno djelo agresije

Članice ICC-a su definirale kazneno djelo agresije

U posljednjoj minuti je postignut kompromis u kome su u obzir uzeta sva tri prijedloga: Kazneno djelo agresije najšire se definira kao upotreba sile koja jasno krši Povelju UN-a i podrazumijeva invaziju, bombardovanje, blokadu, ali i situaciju u kojoj neka država drugoj državi dopusti da se koristi njezinim teritorijem za napad na treću državu.

Usvojeno je također da tužioci ICC-a, ako budu željeli provesti istragu o mogućim slučajevima, to iznesu pred Vijećem sigurnosti UN-a. Tek pošto Vijeće sigurnosti odluči da je počinjen akt agresije, tužilac može nastaviti istragu. Generalni sekretar UN-a Ban Ki-moon pozdravio je ovaj kako je rekao "historijski sporazum" o definiciji agresije.

Nedostaje jedinstven stav EU

Barbara Lochbihler

Barbara Lochbihler: "Mora se naći rješenje koje će garantovati neovisnost suda."

Stavovi Francuske i Velike Britanije su spriječili da se u okviru EU zauzme zajednički stav, ističe poslanica Stranke Zelenih u Evropskom parlamentu Barbara Lochbihler. Bivša šefica Amnesty Internationala u Njemačkoj koja je pratila konferenciju u Kampali o ishodu kaže: „Bilo bi jako dobro da sam mogla iznijeti stav EU. Mogu ovdje govoriti samo u ime Evropskog parlamenta. Mi smo za to da se u svakom slučaju nađe jedno rješenje koje će garantovati neovisnost suda.“

Na konferenciji je određeno da sporazum stupi na snagu tek poslije formalnog odobrenja zemalja članica Međunarodnog kaznenog suda (ICC), odnosno nakon januara 2017.

Autor: Simone Schlindwein/Belma Fazlagić

Odg. ur.: Z. Arbutina