1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Tito: Mit o dobrom diktatoru

Titovu eru ne treba idealizirati, ali je Jugoslavija, u poredbi sa zemljama pod željeznom zavjesom, bila liberalna oaza. Njemačka štampa piše da sveobuhvatnog i nezavisnog suočavanja sa Titovom erom još nema.

default

Josip Broz Tito na Brionima

Minhenski dnevnik Sueddeutsche Zeitung piše: "Slika o Titu potiskuje sjećanja na teror protiv disidenata. Sveobuhvatnog i nezavisnog suočavanja sa komunističkom prošlošću još nema", piše ovaj list i na početku teksta osvrće se na Zagreb, gdje se održava "Subverzivni filmski festival", koji se ovaj put bavi bavi socijalizmom. Pominje se jedan od najpoznatijih jugoslovenskih intelektualaca Predrag Matvejević, koji je govorio na početku festivala i koji se sedamdesetih godina angažovao za progonjene disidente. "Ovaj komunista i kosmopolita sam sebe naziva jugonostalgičarem. Kaže da Titovu eru ne treba idealizirati, ali da je Jugoslavija, u usporedbi sa drugim socijalističkim zemljama, koje su bile pod željeznom zavjesom, bila liberalna oaza", piše Sueddeutsche Zeitung.

"Putovalo se bez viza, podsticala se kulturna razmjena sa Zapadom, knjige o kojima se govorilo u Parizu, Njujorku ili Berlinu bile su objavljivane i u Titovoj Jugoslaviji. Za mnoge rumunske, mađarske i čehoslovačke autore, Beograd i Zagreb su bili glavni centri kulture Istočne Evrope. Jugoslavija je i ekonomski bila jaka. Njene firme gradile su fabrike u arapskim zemljama, Aziji i Africi. Na Brionima je Tito primao političare, filmske zvijezde i filozofe iz cijelog svijeta. Ta vremena karakterišu sjećanja na Tita u većini zemalja, nastalih raspadom Jugoslavije. I danas je Tito za njih mitski vođa. Za razliku od velikosrpskog diktatora Miloševića, Tito se mnogima doima kao udobni autokrata. Nacionalisti u Zagrebu već godinama traže da se preimenuje Titov trg. Ali široka građanska alijansa je to do sada uspješno sprečavala. U anketama je Tito, sin Hrvata i Slovenke, najveća ličnost 20. stoljeća.

Flash-Galerie Josip Broz Tito

Mnogi imaju nostalgičnu sliku o Titu

Jugonostalgičari, uglavnom bivši komunisti, ljevičari-utopisti ili profiteri Titovog sistema zanemaruju njegovu kampanju terora protiv onih koji su drugačije mislili, protiv pravih ili tobožnjih nacističkih kolaboracionista. Nakon raskida sa Staljinom 1948, Tito je na ozloglašeni Goli Otok poslao ne samo simpatizere Rusa već i disidente. Koliko je ljudi ostavilo život u tom jadranskom Alkatrazu ne zna se ni dan danas. Procjenjuje se da je kroz Goli Otok prošlo 50.000 ljudi. Titovo nasljeđe još nije osvijetljeno u nezavisnoj i sveobuhvatnoj analizi. Titovo odbijanje da provede radikalne reforme i zemlju istinski demokratizira, jedan je od razloga kasnijeg raspada. Početkom devedesetih godina nacionalistima, s obzirom na sve to, nije bilo teško da pokopaju multietničku državu", zaključuje Sueddeutsche Zeitung.

Blagi kult o Titu

"U zemljama, nasljednicama bivše Jugoslavije postoji blagi kult o Titu", piše Neue Zuercher Zeitung i dodaje: "On ima nostalgične i turističke a rijetko političke motive. Titovu rodnu kuću u Kumrovcu posjećuju mnogi Slovenci, Bosanci i Makedonci. Isto važi i za "kuću cvijeća" na Dedinju, gdje počiva Tito pored poklona koje je dobio od državnika iz cijelog svijeta. Ali, u nostalgičnoj svijesti bivših Jugoslovena Tito je ostao i kao osnivač pokreta Nesvrstanih, piše Neue Zuercicher Zeitung i dodaje da je Tito imao i dobar osjećaj za politiku i da je znao da dobro politički kalkulira. Još uvijek se mogu sresti i bivše Jugoslovenke sa imenom Indira. One su svjedoci vremena, kada je Tito bio jedan od najvažnijih eksponenata pokreta Nesvrstanih, u kojem su odbranu od hladnog rata potražile zemlje globalnog juga, koje nisu željele ući niti u Varšavski niti Sjeveroatlanski pakt."

Josip Broz Tito

Tito je propustio da zemlju istinski reformiše

"U kontekstu bipolarnog svijeta, nastajanje ovakvog pokreta bilo je najprije nevjerovatno. Još je nevjerovatniji bio spoj toliko različitih ličnosti kao što su Tito, Nehru i Naser, smatra istoričarka iz Ciriha Nataša Mišković. Kako je moguće da su jedan partizanski vođa seljačkog porijekla, britanski odgojen predstavnik indijske elite i jedan general-pučista iz predgrađa Kaira izgradili dugogodišnje prijateljstvo? Tito i Nehru nisu definirali svoje interese u jednoj situaciji nesigurnosti već su najvjerovatnije tražili oslonac. Zanimljivo je i da interes nije definirao njihovo prijateljstvo već da je prijateljstvo dovelo do zajedničkog interesa.

Između dvije vatre

Tito je 1948. provocirao prekid sa Staljinom i nalazio se u krajnje teškoj situaciji. Ulazak sovjetskih trupa u Jugoslaviju bio je vrlo moguć. Komanda JNA u Beogradu registrovala je koncentrisanje sovjetskih trupa na istočnim granicama Jugoslavije. Staljinovi špijuni bili su aktivniji nego ikada ranije. S druge strane za Tita je naslanjanje na kapitalistički svijet bilo nezamislivo. Amerikanci su na početku raskol u komunističkom svijetu između Tita i Staljina smatrali blefom. Kada su Amerikanci početkom pedesetih sklopili sa Titom tajni pakt podrške u odupiranju Moskvi, oni su istovremeno predložili balkanski savez sa Grčkom i Turskom. To se Titu nije nimalo dopalo, i on je, pritisnut Staljinovom prijetnjom sa istoka i zagrljajem koji je dobio od zapada, čeznuo za pravim prijateljima.

Café Korcagin in Belgrad

Kult o Titu ima nostalgične motive

Indija se nalazila u problemima nakon što je, kao bivša britanska kolonija, stekla nezavisnost. Pakistan se otcijepio a veliki Mahatma Gandi više nije bio živ. Gandijev politički nasljednik Nehru interesovao se za Jugoslaviju i za vršnjaka Tita. Tito je imao talenat da njeguje prijateljstva. On je i 20-godina mlađeg Nasera pozvao na Sutjesku, gdje mu je sa veteranima uz vatru pjevao partizanske pjesme. U Titovoj Jugoslaviji se različito gledalo na pokret Nesvrstanih. Dok su političke elite cijenile prestiž na međunarodnom parketu, građani nisu imali razumijevanja što novac odlazi u Afriku i Aziju. Istoričarka Nataša Mišković smatra da je prestiž, koji je imala Jugoslavija, doveo na Zapadu do toga da je stabilnost ove zemlje precijenjena. Jugoslavija je važila kao uspješan model i samo je mali broj ljudi, iza glamurozne fasade, prepoznao odumiranje jugoslovenske države. Možda to nije osjetio ni sam Tito, koji je umro na današnji dan, 4. maja prije trideset godina.

Autor: Jasmina Rose

Odg. urednik: Zorica Ilić