1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

«The Guggenheim» u Bonnu predstavlja 2OO-e stotine najpoznatih radova svjetskih majstora

U bonnskoj izložbenoj hali se od 21-og Jula 2OO6-te pa sve do 7-og Januara 2OO7-može vidjeti oko dvije stotine majstorskih dijela iz «Guggenheim-ove kolekcije», jedne od najpoznatijih u svijetu.Samo na oko šest hiljada kvadratnih metara izložbenog prostora, izloženi su radovi iz perioda impresionizma pa do minimalističke umjetnosti.Na ostalih hiljadu i pol kvadratnih metara u susjednom muzeju za umjetnost u Bonnu, predstavljena su ona najaktuelnija dijela «Guggenheim-ove kolekcije».

Žuta krava Franza Marca, Žena sa zlatnom kosom Pabla Picassa, Renoir, Cezanne, Manet, Rauschenberg ili Rhotko...Izložbeni prostori će najvjerovatnije zabilježiti nove rekorde kada je riječ o posjetiocima.Medjutim «The Guggenheim» u Bonnu, to je više nego samo jedna izložba u superlativima:

«Želio sam u Bonnu da pokažem ne samo zbirku trofeja tih velikih djela, koja su prisutna na našoj izložbi.To bi trebalo mnogo više da se reflektira kao živa slika institucije u koju se razvio Guggenheim».

To kaže Thomas Krens, direktor Guggenheim-ove fondacije», i jedan od četvorice staratelja koji su sudjelovali u izradi koncepta izložbe.Naime slike ne bi trebale samo same za sebe da govore, nego da istovremeno dokumentiraju i istoriju, tokom koje su Guggenheim-ovi prikupljali ova dijela.

Tako je Solomon Guggenheim, prikupljao dijela abstraktne umjetnosti, njegova nećakinja Peggy, surealiste te abstraktne ekspresioniste, kao što su Jackson Pollock ili Willem De Kooning.Tanhauserova zbirka je donijela impresioniste, dok se Giuseppe Panza di Biumo, ograničio na zbirku vezanu za Pop Art, dakle umjetnost nakon šezdesetih godina.

Na izložbi se može vidjeti i prateći film, kojeg su snimile televizije SAT 3 i Deutsche Welle.Autorica Siegrid Faltin u tom filmu pod naslovom «Od kralja bakra do koncerna umjetnosti» objašnjava istoriju, tokom koje su Guggenheim-ovi prikupljali majstorska dijela.

Bogatstvo Solomon-a Guggenheim-a najvećim dijelom potiče od rudnika bakra.Njega je inače portretirala baroneza i umjetnica Hilla Rebay, koja mu je tom prilikom dala savjet da svoj novac investira u modernu umjetnost.Guggenheim je dakle trebao da skuplja samo abstraktnu umjetnost.Slike, tako je mislila Hilla Rebay, koje su se sastojale od forme i boja.Prva izložba je priredjena u muzeju za «Non-Objective Painting» u New Yorku.Tokom pedesetih godina je Solomon Guggenheim dao tada poznatom arhitekti, Frank Lloyd Wright-u da izgradi čuveni Guggenheimov muzej u New Yorku.

Guggenheim-ova fondacija je danas jedna vrsta umjetničkog koncerna.Pored već pomenutog muzeja u New Yorku, postoje još muzeji i u Bilbau te u Veneciji, a u planu je takodjer i gradnja sličnih objekata u Rio de Janeiru ili Taiwanu.Fondacija organizira izložbe širom svijeta.To kako su slike iz New Yorka, zatim Bilbao i Venecije uopšte došle u Bonn, to pokazuje film kojeg je snimila televizija «Deutsche Welle».Film pod naslovom «The Guggenheim – gostovanje u Bonnu», autorice Hanne Schön:

«Kako se postupa prema umjetnosti, to je isto kao kada bi ste morali transportirati neko sirovo jaje.Slike se pakuju u odgovarajućoj proceduri, a i njihovo vadjenje iz pakovanja je takodjer poseban ritual».

Naime bilo kakva mrlja ili ogrebotina na jednom od ovih prikupljenih dijela, mogla bi njihovo osiguranje da košta cijelo bogatstvo.Vrijednost oko dvije stotine umjetničkih dijela poznatih majstora iz cijelog svijeta, koja su trenutno izložena u Bonnu, procjenjuje se milijardama.