Teške godine za Njemačku
8. juni 2018
Prije samo nekoliko sedmica je šef njemačke diplomatije još jednom snažno vrbovao za mjesto u Vijeću sigurnosti. Tokom dvije posjete SAD-u, njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas naglašavao je kako "Njemačka posebno želi i može igrati važnu ulogu kada je riječ o prevenciji kriza, očuvanju mira i stabilizaciji". Maas je podsjetio da je Njemačka četvrti najveći platiša doprinosa i drugi svjetski donator humanitarne pomoći.
Njemačka u UN-u uživa veliko povjerenje. "Ne samo da mnoge države podupiru našu kandidaturu za Vijeće sigurnosti, već pozivaju da iskoristimo naš uticaj", rekao je Maas krajem aprila. Njegov govor pred Greneralnom skupštinom u New Yorku bio je tada javni zahtjev za mjesto u najvišem tijelu UN-a. Poruka ministra vanjskih poslova bila je: "Razoružavanje umjesto naoružavanja" i "Dijalog umjesto sukoba".
Ovog petka, 8. juna, biće donesena odluka. Kao i svake godine, Generalna skupština UN-a za dvogodišnji mandat bira pet novih nestalnih članova Vijeća sigurnosti UN-a. Riječ je o razdoblju od 2019. do 2020. godine. Njemačka ima više nego dobre šanse, jer je konkurent Izrael povukao svoju prijavu. Izrael je, usljed predvidivog otpora arapskih država, imao vrlo male izglede da bude izabran. Tako su u utrci za dva predviđena mjesta za zapadne države ostale samo Belgija i Njemačka. Oba kandidata moraju osigurati dvotrećinsku većinu, što se pak smatra gotovo sigurnim. Osim njih, Južna Afrika i Dominikanska Republika također mogu računati sa izborom. Favoriti za mjesta u Regionalnoj azijsko-pacifičkoj grupi su Indonezija i Maldivi
Na žili kucavici svjetske politike
Riječ je o jednom mjestu u diplomatskom i političkom središtu Ujedinjenih naroda: u Vijeću sigurnosti UN-a, organizacije sa sjedištem u njujorškoj četvrti Manhattanu na East Riveru, gdje se donose najvažnije odluke, utvrđuju smjernice i odlučuje o sankcijama i legitimnoj upotrebi vojne sile. Ona se sastoji od pet stalnih članica s pravom veta - Francuska, Rusija, Sjedinjene Američke Države, Kina i Ujedinjeno Kraljevstvo – kao i od deset članova koji nemaju pravo veta. Onaj ko pripada ovom ekskluzivnom krugu nalaze se na žili kucavici globalne politike. Do sada je Njamačka bila zastupljena šest puta u najmoćnijem tijelu UN-a; posljednji put 2011./12. godine.
Uzbudljivije od samog izbora je pitanje na koji način Njemačka želi oblikovati politiku UN-a. Kancelarka Angela Merkel želi ojačati zajedničke evropske pozicije. Ona strahuje od slabljenja uticaja EU-a u Ujedinjenim narodima. Nakon Brexita, Evropska unija bi samo zajedno sa Francuskom bila stalni član Vijeća sigurnosti UN-a. Zato Merkel govori o "evropeizaciji" sjedišta Vijeća sigurnosti UN-a. Kancelarka nije navela pojedinosti, ali očito traži intenzivnije dogovore evropskih predstavnika u Vijeću sigurnosti.
Ogroman finansijski doprinos Njemačke
Za člana Bundestaga, Rolfa Mützenicha, fokus se Njemačka založi da se u Vijeću sigurnosti poštuju pravila i norme međunarodne politike. "Razoružavanje i dalji razvoj međunarodnog kaznenog prava trebali bi stajati u središtu tih nastojanja", kaže ovaj vanjskopolitički stručnjak SPD-a za Deutsche Welle. Njegov kolega iz CDU-a Roderich Kieswetter sugerira: "Kao nestalna članica Vijeća sigurnosti UN-a, Njemačka kao nestalni član Vijeća sigurnosti UN-a kroz svoje ogromne finansijske doprinose može politički podržati Ujedinjene narode ". Kako ovaj vanjskopolitički i ekspert za sigurnost dalje pojašnjava, zadatak Njemačke bi trebao biti povećanje "intenzivnijih konsultacija o teškim temama poput izgradnje mira i rješavanja sukoba".
Postoji mnoštvo teških tema: u bavljenju Ukrajinom, Bliskim istokom, Sirijom, Iranom i sukobom sa Sjevernom Korejom. Članovi Vijeća sigurnosti podijeljeni su u zasebne svjetove, a ne kao u posljednje vrijeme samo po pitanju ljudskih prava. Stalne međusobne blokade u Vijeću sigurnosti dovode do toga da njegov 15-člani gremijum izgleda paraliziran. Od izbora Donalda Trumpa za američkog predsjednika, Sjedinjene Države nisu više ujedinjujuća snaga. Tokom Trumpovog predsjedništva je i Sporazum o slobodnoj trgovini, usljed uplitanja SAD-a, pao na samrtnu postelju; međunarodnoj klimatskoj politici prijeti kolaps. Strahovanja postaju sve glasnija, pri čemu se međunarodna zajednica zbog Trumpove "America-First politike" pretvara u svijet sopstvenih nacionalnih interesa u kojima preovladava samovolja i zakon jačega.
Vruća stolica svjetske politike
Jedva da postoji zajedništvo, ali zato ima mnogo nesuglasica. Suočeni s tim previranjima, malo je vjerovatno da bi Berlin te dvije godine, kao nestalni član Vijeća sigurnosti, mogao okončati bez sukobljavanja sa Pekingom, Moskvom ili Washingtonom. Mjesto u gremijumu UN-a moglo bi brzo postati 'vruća stolica' za Njemačku. Iako Njemačka ima prednost, "da neće biti percipirana kao politički ekspanzivna, kao Europa u cjelini", kaže Henning Riecke iz Njemačkog društva za vanjsku politiku za DW. Njemačkoj nije stalo do "borbe za poziciju i odnos svjetskih sila kao kod Kine i SAD-a, Rusije i SAD-a, već je samostalni interes Njemačke usmjeren na međunarodni poredak koji se temelji na pravilima". To je, kako kaže Riecke, bonus. U tom smislu, on vidi Njemačku kao posrednika između velikih sila, što može pomoći u zaustavljanju tendencija raskola.
S tim bi Njemačka imala dobre izglede da ponuđenim statusom kroz poziciju nestalne članice u Vijeću sigurnosti učvrsti svoju poziciju na međunarodnoj sceni. "Mislim da je to prilika da se konkretno pokaže šta znači kada Njemačka preuzme odgovornost i kada želi preuzeti vodstvo", kaže stručnjak za UN Riecke. Diskusija o tome, kako kaže, zanemarena je tokom dugih mjeseci formiranja njemačke vlade. Sada se, dodaje Riecke, mora „konkretno kazati kako se to planira, koliko novca ćemo uložiti, gdje se želimo angažirati, a Vijeće sigurnosti predstavlja veliku priliku."