1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

"Teta Ilonka" u borbi za državljanstvo

Ulaskom u Europsku uniju i hrvatskim građanima u europskim zemljama će biti omogućeno stjecanje dvojnog državljanstva. No jedan primjer iz Slovačke pokazuje da nije baš sve tako jednostavno.

Ilona Tamas aus der Slowakei, 100-jährig, die wegen ihrer doppelten Staatsbürgerschaft aus der Slowakei ausgebürgert wurde: Im Porträt, an ihrem 100. Geburstag und mit ihren Enkeln; Copyright: Judit Feherne-Tamas

Ilona Tamas aus der Slowakei

"Teta Ilonka" nikad nije napustila kraj u kojem je rođena. Usprkos tomu je tijekom svog života živjela u pet različitih država i pet puta je mijenjala državljanstvo. Rođena je 1912. u mjestu Várgede u okrugu Gemer, tada sastavnom dijelu Kraljevine Mađarske. No u posljednjih stotinjak godina okrug Gemer je pripadao i Mađarskoj i Čehoslovačkoj a danas se nalazi u Slovačkoj.

Drastične kazne i gubitak državljanstva

No pripadnost mađarskoj nacionalnoj skupini je Iloni Tamás, kako se "Teta Ilonka" (nadimak nadjenut od strane medija) zapravo zove, cijeli život značio mnogo. Zato je još jednom pred sam kraj života opet htjela biti i mađarska državljanka. Ova želja joj se i ispunila. Mađarska naime pripadnicima mađarske nacionalne skupine u inozemstvu od 2010. omogućava upis u knjigu državljana bez većih birokratskih prepreka.

Ilona Tamas aus der Slowakei

Ilona Tamas slavi 100. rođendan

No tada su se u čitavu priču, koja bi vjerojatno prošla bez veće medijske pompe, umiješale slovačke vlasti. "Teta Ilonka" je nešto prije Božića 2011. dobila pismo od policijske uprave Rimavske Sobote, mjesta u kojem živi. I to sa sadržajem od kojeg se stogodišnjakinji sledila krv u žilama. "Teta Ilonka" je dužna u najkraćem roku najbližoj stanici policije predati svoju osobnu iskaznicu i putovnicu jer je ispisana iz knjige slovačkih državljana.

Nakon prvog šoka je za Ilonku uslijedila borba za ponovni upis u knjigu državljana u koju je u međuvremenu uključen i Europski sud za ljudska prava. "Ja na želim napustiti svoj rodni kraj. Cijelog života sam živjela s dva identiteta: mađarskim i slovačkim. I zato želim biti državljanka obiju zemalja", objašnjava Ilona Tamas uzrujano. "Teta Ilonka" je tako postala žrtvom zakona kojeg besmislenim smatraju ne samo pripadnici manjina koji su najviše pogođeni, nego i većina građana Slovačke. Parlament u Bratislavi je 2010. donio zakon po kojem građani Slovačke upisom u knjigu državljana neke druge zemlje, automatski gube slovačko državljanstvo. U slučaju prikrivanja ulaska u drugo državljanstvo predviđene su i dodatne kazne od 3.000 eura. Dosad je 500 građana Slovačke na ovaj način izgubilo državljanstvo.

"Peta kolona" Budimpešte

Zakon je, u tome se slažu promatrači, prvobitno bio uveden zbog mađarske manjine i nakon što je s druge strane granice vlada Viktora Orbána također izmijenila zakon o državljanstvu što je uzbunilo velik dio slovačke političke elite koja je ovaj potez Mađarske doživjela kao nešto što je upereno protiv same Slovačke. Mnogi slovački političari mađarsku manjinu, koja broji oko 460.000 pripadnika, ionako smatra nekom vrstom pete kolone u službi Budimpešte.

"Jedna demokratska zemlja ne bi trebala strahovati od toga da jedan manji dio stanovništva posjeduje još jedno državljanstvo", kaže Béla Bugár, predsjednik stranke "Most - Hid" (Most - stranka suradnje) koja u parlamentu u Bratislavi predstavlja mađarsku manjinu. Bugár ukazuje i na to da Slovački ustav striktno zabranjuje oduzimanje državljanstva. Zbog toga je stranka "Most" i pokrenula postupak pred Ustavnim sudom protiv spornog zakona.

"Gornja Mađarska" kamen spoticanja

Robert Fico

Premijer Slovačke, Robert Fico

I dok se već godinu i pol čeka odluka Ustavnog suda, s problemom se već pozabavio i Europski parlament. Vlada u Bratislavi je već najavila da neće mijenjati sporni zakon. Kritika vlada i zbog činjenice da sama slovačka vlada Slovacima u inozemstvu od 1997. pruža mogućnost uzimanja slovačkog državljanstva tako da zakon koji to isto zabranjuje manjinama u Slovačkoj djeluje još apsurdnije. No ovaj spor zapravo najviše pokazuje koliko se Slovačka i više od 20 godina od osamostaljenja teško nosi s pitanjem manjina.

Deset posto stanovnika Slovačke su Mađari koji žive na samom jugu uz granicu s Mađarskom. Ovo područje je i u nedavnoj prošlosti uvijek iznova bilo sporno. Tzv. "Gornja Mađarska" je prvo pripadala Kraljevini Mađarskoj, zatim je pripala Čehoslovačkoj. Od 1938. do 1945. se nalazila pod okupacijom Mađarske, nakon toga je opet potpala pod Čehoslovačku i od 1993. se nalazi u sklopu Slovačke. Nacionalizam kojeg je u 90-tima širio tadašnji premijer Vladimir Mečiar je doduše stvar prošlosti, no i aktualni socijaldemokratski šef vlade Robert Fico daje izjave po kojima je samostalna Slovačka utemeljena ne za manjine nego za "državotvorni narod".

"Velika sramota"

Pritom su slovački Mađari poput Ilone Tamás mnogo učinili za Slovačku. Za svoje zasluge na polju pedagogije "teta Ilonka" je višestruko nagrađivana a 2006. je i primila Zlatnu medalju za zasluge Republike Slovačke. Da ju ista ona država koja ju je nagradila sada izbacuje iz knjige državljana, teta Ilonka smatra potpunim apsurdom.

Nevolje s državom su i cijeloj obitelji nanijele nedaće. Zbog uzbuđenja oko toga što se njezinoj majci događa, Ilonkina najmlađa kćer Anikó je doživjela srčani udar od kojeg je i preminula. Otada teta Ilonka često boravi kod najstarije kćeri u Mađarskoj. No strpljivo čeka odluku Europskog suda za ljudska prava. Vjerovala je da se tužno vrijeme od 1945. do 1948. kada se trebala boriti za čehoslovačko državljanstvo, više neće ponoviti. "Sada sam opet u svojoj domovini u kojoj sam čitav život radila i plaćala poreza proglašena nepoželjnom osobom. Sve je to jedna velika sramota", zaključuje teta Ilonka.

Zemlje članice Europske unije u pravilu ostalim državljanima zemalja članica toleriraju dvostruko državljanstvo. Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, hrvatski državljani koji žive u Njemačkoj (i koji naravno ispunjavaju uvjete za dobivanje njemačkog državljanstva - između ostalog dugogodišnji boravak, poznavanje jezika i kulure, materijalna samostalnost) moći će zatražiti njemačko državljanstvo bez uvjeta ispisivanja iz hrvatskog, što je dosada bio slučaj.

Autori: Kenno Verseck / Nenad Kreizer

Odgovorni urednik: Svetozar Savić