1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Testiranje odnosa EU i Rusije

Lideri evropskih zemalja su se prvog dana nakon predsjedničkih izbora u Rusiji utrkivali u čestitkama novom ruskom predsjedniku Medvedjevu. Još uvjek je neizvijesno kakve će odnose imati EU i novi ruski predsjednik.

U Briselu se brojni pitaju kakvi će biti odnosi EU i novog ruskog predsjednika

U Briselu se brojni pitaju kakvi će biti odnosi EU i novog ruskog predsjednika

Neki od političara, poput njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Nikolasa Sarkozija (Nicolas Sarkozy), nisu oklijevali s pozivima Dmitriju Medvedjevu na razgovore.

U prvoj poruci predsjednika Evropske komisije Žoze Manuela Baroza (Jose Manuel Barroso) naglašava se da su Ruska Federacija i EU postigle značajan napredak u razvoju intenzivne saradnje, u interesu promocije mira i opšteg prospeiteta u svijetu. Izražava se takođe uvjerenje da će pod vođstvom predsjednika Medvedjeva, “u obostranom interesu”, doći i do značajne konsolidacije evropsko-ruskog strateškog partnerstva koje je u posljednje dvije godine ozbiljno poljuljano.

Neizvijestan dalji razvoj saradnje

Kamo bi, međutim, sada mogli krenuti evropsko-ruski odnosi nakon Putina na predsjedničkoj i sa Putinom na premijerskoj funkciji u zemlji, u službenim izvorima EU se zvanično još uvijek ne želi prognozirati.

Evropski Savjet za međunarodne odnose u Briselu, međutim, preporučuje da u početnoj fazi osim jasne poruke o produbljivanju saradnje na principima evropsko-ruskog strateškog partnerstva, EU provede svojevrstan test ruske spoljne politike s Medvedjevim na čelu.

Medvedjev još uvijek nepoznanica za EU

Politički analitičar Endrju Vilson (Andrew Wilson) smatra da bi prvo trebalo provjeriti da li će predsjednik Medvedjev pokazati naklonost ka širenju ekonomskih odnosa sa EU i liberalnijim reformama u zemlji, ili će nastaviti s Putinovom praksom političkog sistema koji će pogodovati samo interesima društvene elite.

Za razliku od 2000. kada su lideri EU isforsirali uspostavu personalnih odnosa s Putinom, evropski Savjet za međunarodne odnose preporučuje uspostavu i stalno unapređenje zajedničke evropske politike prema Rusiji.

EU bi morala pokazati zajedništvo

Iako analitičari ovog Savjeta procjenjuju da, zbog bilateralnih interesa pojedinih zemalja, Evropskoj uniji neće biti lako doći do zajedničke politike prema Rusiji, evropsko zajedništvo bi bilo neizbježno makar u stavu da se Medvedjev u Briselu prihvati kao ravnopravan sagovornik “onoliko koliko je on spreman na neophodno jačanje vladavine zakona i demokratskih principa”.

Tri pitanja za Medvedjeva

Medvedjeva bi, prema istoj analizi, trebalo provjeriti u još tri dodatna pitanja od strateškog interesa za EU: u tome koliko je spreman s Briselom i tranzitnim zemljama iz svog okruženja sarađivati na pitanjima za Evropsku uniju strateški važnog transporta energenata; zatim na pitanju Kosova, odnosno spremnosti Rusije da prihvati evropsku ulogu u uspostavi policijsko-pravosudne misije i postupnom preuzimanju mandata od UNMIK-a; te o pitanju Irana i zahtjeva međunarodne zajednice da se Teheran ipak povinuje nadziranju svog nuklearnog programa od strane Međunarodne agencije za atomsku energiju.

Iako neće previše žuriti, briselski stručni krugovi najavljuju da će EU ipak biti prva koja bi trilateralnim samitom Rusija-Njemačka-Francska, mogla ponuditi obnovu pregovora o strateškom partnerstvu i Sporazumu o saradnji. A u predstojeće pregovore s Medvedjevim, kako se sugeriše, trebalo bi uključiti i neke druge zemlje Evropske unije, prije svih Poljsku.