Teroristička grupa "Islamska država" aktivna u Njemačkoj

"Milijarda muslimana za Islamsku državu (IS)": tim riječima ova radikalnoislamistička milicija vrbuje simpatizere na internetu. Kada je on početkom lipnja taj poziv vidio, odmah se htio priključiti pokretu, kaže jedan 24-godišnjak u razgovoru s novinarima Deutsche Wellea. On želi ostati anoniman jednako kao što ne želi reći ni iz kojeg njemačkog grada dolazi. Otkriva samo toliko: putem Facebooka je objavio svoju podršku IS-u, budući da je "jedinstvo muslimana moguće ostvariti samo uspostavom kalifata." Što je točno napisao, to također ne želi otkriti, ali straha od njemačke Službe za zaštitu ustavnog poretka nema. I to po svoj prilici s pravom, budući da organizacija "Islamska država" dosada u Njemačkoj uopće nije zabranjena.

Ova sunitska ekstremistička grupa, ranije poznata pod imenom ISIS, bori se u Siriji i u Iraku. Na teritoriji koju kontroliraju su proglasili "božju državu" i progone sve pripadnike drugih religijskih manjina jednako kao i svakoga tko drugačije misli od njih. Brojni su izvještaji koji govore o prislinim regrutacijama i ubijanju ljudi. I iz Njemačke mladi ljudi odlaze u Siriju kako bi se priključili postrojbama Islamske države. "Bez posrednika tu u zemlji, koji im pomažu uspostaviti kontakt u Siriji, to jedva da bi bilo moguće", kaže Ulla Jelpke, njemačka političarka iz redova stranke Ljevice. Tijekom posljednjih mjeseci je u Njemačkoj uhićeno više pripadnika IS-a, a zabilježeni su i sukobi između pristalica ekstremističke milicije i Jezida. Zbog svega toga Jelpke traži zabranu organizacije "Islamska država" u Njemačkoj.

Zahtjevi za ukidanje zabrane PKK

Takvu zabranu u Njemačkoj može izreći savezni ministar unutrašnjih poslova. No planira li se tako nešto u skorije vrijeme zasada savezna vlada ne želi reći: "O eventualnim planovima o zabranama se savezni ministar načelno ne izjašnjava", stoji u priopćenju koje je na svoj upit iz Berlina dobila Jelpke. Objašnjenje: "Objavljivanje takvih informacija bi predstavljalo neku vrstu upozorenja i time bi zabrana izgubila veći dio svoje učinkovitosti." Koliko pristalica "Islamska država" u Njemačkoj uopće ima, teško je reći. Jedna glasogovornica Saveznog ureda za zaštitu ustava upućuje na posljednji službeni izvještaj Ureda. Prema njemu pouzdanih brojki o simpatizerima ili članovima nema. A nisu poznate niti strukture grupe IS u Njemačkoj, zaključuje se u izvještaju.

To je jedan od razloga zbog čega je i demokršćanski političar Wolfgang Bosbach skeptičan kada je riječ o zabrani IS-a. Po riječima ovog predsjednika Odbora za unutrašnju politiku njemačkog parlamenta Bundestaga, najprije bi se moralo utvrditi da li je IS u Njemačkoj strukturirana kao organizacija, u što on sumnja. Umjesto toga on predlaže da se promidžba IS-a i vrbovanje simpatizera proglase kaznenim djelom.

Političarka Ljevice Jelpke svoj zahtijev za zabranom IS-a povezuje s jednim već otprije poznatim zahtijevom ove stranke - ukidanjem zabrane za djelovanje Kurdske radničke stranke (PKK) u Njemačkoj, gdje ona prema procjenama ima oko 13.000 članova. O ovoj organizaciji Kurda u Turskoj u izvještaju Službe za zaštitu ustavnog poretka stoji kako se ona u Europi doduše trudi oko stvaranja novog, nenasilnog imidža, ali da ipak novači mlade ljude za gerilsku borbu u kurdskim područjima.

Realna politika umjesto zabrana

No te se kurdske milicije jednako kao i kurdski Pešmerga borci na sjeveru Iraka trude zaustaviti napredovanje trupa "Islamske države". Tu su brojni pripadnici manjinskih religija u bijegu pred islamskim fundamentalistima i PKK "štiti i spašava brojne kršćane", naglašava predsjednik poslaničkog kluba Ljevice u Bundestage, Gregor Gysi.

Dosada ti zahtjevi nisu nailazili na veliki odaziv na njemačkoj političkoj sceni, ali s obzirom na realnopolitičku situaciju na sjeveru Iraka dosadašnja se praksa zabrana u zemlji sve više čini prevladanom. Jer njemačka vlada podržava iračko-kurdske Pešmerge, a ovi pak stoje u bliskoj vezi s tursko-kurdskom PKK. Prema tvrdnjama jednog komandanta PKK, oni dobijaju i oružje od Pešmerga i opravdava to riječima: "Mi se na kraju krajeva borimo protiv istog neprijatelja."

Trenutno njemačka vlada razmišlja o slanju vojne pomoći kurdskim Pašmergama na sjeveru Iraka - riječ je između ostalog i o zaštitinim prslucima te o zaštitnim oklopnim vozilima. A kancelarka Merkel više ne isključuje ni mogućnost direktnog slanja oružja Kurdima koji se bore protiv pripadnika "Islamske države".