1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Televizija između Ustavnog suda i Evropske unije

Iako je Zakon o JRTV Servisu BiH jedan od ključnih uslova koje Europska Unija postavlja BiH na njenom putu ka članstvu u Uniji, pitanje ovog sistema se ne rješava godinama. Odluka Vijeća za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa pri Ustavnom sudu F BiH da Zakon o JRTV servisu ugrožava vitalni nacionalni interes Hrvata u Federaciji, ponovo je pokazala da rješavanja ovog pitanja uskoro neće biti.

Ponovo o trećem kanalu

Ponovo o trećem kanalu

Osman Topčagić, iz Direkcije za Evropske integracije, kaže šta ovo konkretno znači za odnos BiH i Europske unije:

„Sa ovom odlukom Ustavnog suda F BiH, Zakon o JRTV servisu neće biti usvojen, a usvajanje Zakona, i na nivou BiH, i na nivou entiteta, je uslov iz europskog partnerstva i to jedan od ključnih prioriteta koji se onda cijeni kod davanja preporuke kod Evropske komisije za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju“.

Unatoč tome, predstavnici HDZ-a BiH, su ovakvu odluku Ustavnog suda podržali. Mišo Roleta, glasnogovornik HDZ-a: „Mi smatramo opravdanim pravo Hrvatskog naroda, kao konstitutivnog naroda u BiH, da ima svoj kanal, odnosno da ima kanal na hrvatskom jeziku u okviru JRTV sistema“.

Evropska komisija, međutim, ne tumači ovu odluku kao mogućnost za uspostavljanje kanala na hrvatskom jeziku. Frane Marojević, glasnogovornik Evropske komisije u Sarajevu:

„Nije nigdje zatraženo uvođenje trećeg kanal. Dapače, čak se u samoj odluci kaže da je to pitanje o kojem odlučuje Parlament. Mi još uvijek smatramo da se može ostvariti ravnopravnost za sve narode u BiH u sistemu javnog emitiranja, da svi budu jednako predstavljeni“.

Međutim, HDZ ne odustaje od nastojanja za uspostavljanjem televizijskog kanala na hrvatskom jeziku i najavljuje da će i prilikom ponovne parlamentarne rasprave insistirati na tom kanalu. Roleta:

„HDZ, kao najjača politička stranka koja okuplja Hrvatski narod, neće nikada odustati od težnje da ovaj narod dobije svoj kanal. Ako se to onemogući, mi ćemo zaštitu tražiti i u Strazburu. U ovom trenutku bi bilo neodgovorno da kažem kada će Hrvati u BiH dobiti svoj kanal, ali će ga sigurno dobiti“.

I dok s jedne strane, HDZ ne odustaje od trećeg kanala, ni Europska unija ne odustaje od svojih zahtjeva. Frane Maroević:

„Na BiH je da riješi pitanje javnog emitiranja. To je uvjet koji je Evropska komisija postavila prije nekoliko godina i to kao jedan od osnovnih uvjeta. Na BiH je da to pitanje riješi u okviru naših već zadatih prinicipa. Dakle, mi očekujemo da sistem bude efikasan, funkcionalan i finansijski održiv. Na koji način će to interno biti rijšeneno, mi u to ne ulazimo“.

HDZ ne smatra da će ponovnim vraćanje na početak priče o JRTV sistemu, biti usporeno ispunjavanje uvjeta u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

Roleta:

“Ako postoji dobra volja i ako se uvaži stav Ustavnog suda BiH onda ne vidim tu problema. To se u vrlo kratkom vremenskom roku može usvojiti”.

Kada je riječ za uspostavaljanjem trećeg televizijskog kanala i uslovima koje traži Europska unija, Osman Topčagić kaže da je jasno ko postavlja uslove:

“Evropska unija postavlja uslove I na nama je obeveza da te uslove ispunjavamo. BiH će u jednom momentu morati sve te uslove da ispuni“.

Osman Topčagić kaže kako će, unatoč tome, pregovori o Stabilizaciji i pridruživanju biti završeni do kraja godine:

„Potpisivanje će zavisiti od ukupne slike koju će dati Evropska komisija, prije svega u oktobru, a onda i nakon samog završetka pregovora“.

Sama odluka Vijeća za zaštitu nacionalnih interesa pri Ustavnom sudu F BiH predstavnike Evropske komisije je iznenadila. Frane Maroević:

„Pogotovo kad uzmemo u obzir da je Ustavni sud na nivou države razmatrao to pitanje i donio drugačiju odluku. U svakom slučaju mi ne želimo komentirati tu odluku. Sada je najvažnije da vidimo kako što prije nastaviti sa tim procesom, odnosno donošenjem zakona“.

Kako istodobno ispoštovati odluku Ustavnog suda, kao najviše sudske instance u Federaciji, i zahtjeve Evropske komisije? Osman Topčagić:

„Ja to ne mogu komentirati. Vidjeti ćemo. Očigledno će trebati nekog kontakta u narednom periodu”