1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

"Tehnokratska hladnoća" prema najsiromašnijima u Europi

Problem tzv. "lažnih azilanata", odnosno ponovno uvođenje viza, je i dalje tema kojom se bavi tisak na njemačkom jeziku. Listovi se osvrću i na balkanskog mačo muškarca i (ne)moć žena u tom dijelu Europe.

Romska djevojčica

Romska djevojčica

Zahtjev njemačkog ministra unutarnjih poslova Hans-Petera Friedricha za pooštravanjem bezviznog režima, odnosno ponovnim uvođenjem viza za Srbiju i Makedoniju zbog povećanog broja potražitelja azila iz te dvije zemlje je i dalje tema o kojoj se žustro raspravlja u njemačkim medijima. Tako Tagesspiegel prenosi da su Friedrichovi zahtjevi izazvali val, ili bolje rečeno oluju kritika.

Hans-Peter Friedrich (CSU)

Friedrich i dalje oštar u svojim zahtjevima za ponovnim uvođenjem viza za Srbiju i Makedoniju

"Oporba i organizacije za ljudska prava su mu u četvrtak (25.10.) predbacile 'desnopopulističku demagogiju' i širenje 'rasističkih predrasuda'", prenosi Tagesspiegel, dodajući da je Friedrichov državni tajnik Ole Schröder, koji ga je zastupao u Luxembourgu, stao na njegovu stranu i govorio o "masivnoj zlouporabi azila". Schröder je kritizirao da se smještajni kapaciteti moraju prije svega staviti na raspolaganje onima, kojima je to doista potrebno, primjerice ratnim izbjeglicama iz Sirije. "Da iz Srbije u Njemačku u međuvremenu dolazi duplo više potražitelja azila nego iz Afganistana, pokazuje jednu 'apsurdnu situaciju', kazao je Schröder, dodajući da je Srbija ipak kandidat za članstvo u EU, a ne krizno područje", piše Tagesspiegel.

Masivni rasizam i diskriminacija Roma na Balkanu

Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) s tim u svezi dodaje da se i švedski ministar za migracije Tobias Billström požalio da se u njegovoj zemlji ne mogu obraditi zahtjevi za azil od Sirijaca, jer ima puno zahtjeva od ljudi s Balkana. Kao rješenje je zatražio da se prije svega ojačaju prava manjina u Srbiji i Makedoniji. Zemlje pogođene priljevom potražitelja azila s Balkana su još i Belgija, Francuska, Luxembourg i Nizozemska, prenosi FAZ. Ovaj list piše dalje da je Ole Schröder iznio želju njemačke vlade za informativnim kampanjama u Srbiji i Makedoniji, "kako bi se tim ljudima tamo pojasnilo da za njih u Njemačkoj nema mogućnosti dobivanja posla. Osim toga, trebalo bi se kazniti organiziranje putovanja za potražitelje azila, napominje Schröder", prenosi FAZ.

Zbog ovih izjava Friedrichovog suradnika, a i samih ministrovih izjava, političarka SPD-a Kerstin Griese je Friedrichu predbacila da sve potražitelje azila iz Srbije i Makedonije trpa u jedan koš, navodi Tagesspiegel. "Zgroženo je reagirao i šef parlamentarnog odbora stranke Zelenih, Volker Beck: 'Ta tehnokratska hladnoća prema najsiromašnijim među siromašnima u EU, koji jedva da znaju kako će prezimiti, me šokira.' Amnesty International je upozorio od toga da se Srbiju i Makedoniju deklarira kao sigurne zemlje. 'To bi imalo za posljedicu da se svaki zahtjev za azil iz tih zemalja jasno neutemeljeno odbije.'Skupina za borbu za ljudska prava Pro Asyl je uputila na to da su Romi na Balkanu izloženi masivnom rasizmu: 'Beskućništvo, nezaposlenost, progon, bez registracije državljanstva, bez zdravstvene zaštite, izopćenje djece iz školskog sustava - to je njihova diskriminacijom obilježena životna stvarnost.'" - prenosi Tagesspiegel.

Romska djeca u školi

Izloženi raznim vrstama diskriminacije, a nije rijetkost i odbijanje romske djece u školi ili ograđivanje od ostale djece u posebnim razredima

Balkanski mačo muškarci i balkanski prosjek u švicarskom parlamentu

Švicarski Neue Zürcher Zeitung (NZZ) se osvrće na jednu drugu "tipično balkansku" stvarnost - onu balkanskih mačo muškaraca. "Balkan važi kao europsko stjecište patrijarhata, znači vladavina muškaraca. I to ne bez razloga. Prije ili kasnije će svaki putnik na Kosovu ili u sjevernoj Albaniji sjediti u dnevnom boravku s glavom obitelji i njegovim sinovima, dok kućanica i kćerke gosta nijemo dvore. U beogradskom noćnom životu još uvijek postoje na nulu obrijani mišićavi muškarci, koji se pojavljuju sa zlatnim lančićem oko vrata i u pratnji turbofolk-cure.

Ilustracija: muškarci u odijelu i žena u poslovnoj suknji

Ženska kvota na Zapadnom Balkanu u parlamentima nije loša, ali žena na čelu stranaka uopće nema

Tko sada očekuje da na Balkanu žene nisu zastupljene u politici, vara se. TV postaja Al Jazeera je nedavno provela istraživanje o ženskoj kvoti u parlamentima. U Srbiji i Slovenije ona iznosi 32 posto. U Makedoniji 31, a na Kosovu oko 30 posto. Lagano iza toga slijede Hrvatska (24 posto), Bosna i Hercegovina (21 posto) i Crna Gora (12 posto). U Švicarskoj - koja je povijesno gledana također patrijarhalna utvrda - postotak žena u Saveznoj skupštini iznosi 24 posto. Krećemo se dakle u balkanskom prosjeku", zaključuje NZZ. List međutim ujedno dodaje i te statistike međutim nisu pokazatelj moći žena, jer "politička moć na Zapadnom Balkanu u pravilu je u rukama stranačkih vođa. Tu, na čelu stranaka, nema žena. Čudno samo, što je to isto slučaj i u Švicarskoj."

Autorica: Marina Martinović

Odg. urednica: Belma Fazlagić-Šestić