1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Tehnička obaveza ili suočavanje sa prošlošću?

Početak suđenje Radovanu Karadžiću ne izaziva previše pažnje u Beogradu. Ipak, postavlja se pitanje može li ovaj proces biti prelomna tačka za promjenu vrijednosnog sistema u Srbiji?

default

Suđenje bivšem predsjedniku RS, optuženom za genocid i zločine protiv čovječnosti, počinje 26.10.2009.

Staša Zajović je koordinator „Žena u crnom“, nevladine organizacije koja je tokom devedesetih bila među nosiocima antiratnih i mirovnih protesta. Suđenje Karadžiću je stoga prilika za pitanje da li Srbija problem ratnih zločina i dalje vidi samo kao ispunjavanje tehničkih obaveza prema Haškom tribunalu:

„Vidi se isključivo kao tehnička obaveza i vidi se nekako isključivo kao izraz spoljnih pritisaka. Ne vidi se kao jedan raskid sa politikom zločina, i sa državom organizovanog zločina. Ne vidi se kao jedna promjena moralnog poretka, u kome se umjesto glorifikacije zločinaca uspostavlja kultura kažnjivosti zločina i ljudskih prava. I, naravno, u kome se na prvom mjestu uspostavlja poštovanje prema žrtvama.“

Radovan Karadzic vor Internationalem Strafgerichtshof in Den Haag

Može li doći do raskida sa politikom zločina?

Koštunica je poslao najviše optuženih, ali...

Srbija je od 2000. godine imale različite faze kada je riječ o odnosu prema Haškom sudu. Najviše kritika je trpjela vlada Vojislava Koštunice, koja je i poslala najviše optuženih u Hag. Taj paradoks je lako protumačiti. Bivši premijer Koštunica nije bio oduševljeni zagovornik saradnje sa Hagom, ali je optužene slao u Hag pod međunarodnim pritiskom. Jelena Milić, direktor Centra za evroatlantske studije, kaže za Dojče vele da se u tom smislu sadašnja vlada značajno razlikuje od prethodne:

„Ako ništa drugo zvaničnici, u ovoj vladi poput Rasima Ljajića, pa i predsjednika Tadića, ne prežu da bar povremeno javnosti kažu da se ratni zločini moraju osuditi i procesuirati. Prije svega radi nas i žrtava, a onda zbog evropskih integracija. I to su poruke koje su svakako dobrodošle srpskoj javnosti.“

Radovan Karadzic Proteste in Belgrad

Protesti u Beogradu nakon hapšenja Karadžića

Proces koji (ne)će imati utjecaj na Srbiju

Građani Beograda uglavnom navode da nisu previše zainteresovani za praćenje samog suđenja. Ali, njihovi odgovori pokazuju da su itekako svjesni da proces Karadžiću može imati implikacija i na Srbiju:

„Pa prvo ne spadam u onu grupu ljudi koja misli da je to suđenje Srbiji. Nego zaista mislim da bi na kraju trebalo da se vidi to neko zapravo učešće i Karadžića, i tog državnog aparata iz tog vremena, i koliko su zapravo odgovorni za zločine za koje su optuženi.“

„Ja mislim da ima veliki uticaj na Srbiju. Zato što je u Srbiji bio, u Srbiji uhvaćen, i iz Srbije isporučen. Kažem da mi je drago što je uhvaćen, jer je Srbija nekako bila prozivana zbog njega, i biće mi drago ako to prestane, odnosno pretpostavljam da je to već prestalo sa samom njegovom isporukom u Hag.“

Za neke je proces Karadžiću prilika da podsjete na dvostruke aršine Haškog tribunala:

„Ne vjerujem da ću suđenje pratiti zbog posla, pošto imam jako puno obaveza na poslu, ali definitivno nisam za to što je taj čovjek tamo. Ne smatram da je on uradio neki veći zločin od svih ostalih koji nisu uhapšeni, i koji nisu odgovarali za sve to što su radili.“

Srebrenica 13 Jahre nach dem Massaker

Srebrenica - Mjesto na kojem je počinjen genocid

Ranija suđenja su utjecala na političke prilike

Neka od prethodnih suđenja u Hagu, poput onih Miloševiću i Šešelju, uticala su na političke procese u Srbiji i na javno mnjenje. Novinari i mediji su, recimo, bili prvi na meti nasilnih protesta nakon hapšenja Karadžića. Hoće li proces Karadžiću biti prilika za suočavanje sa prošlošću, ili on može izazvati novi talas nasilja i govora mržnje u Srbiji, pitamo Stašu Zajović:

„Ja se nadam da će to suđenje biti iskorišćeno kao važna tačka, ne samo za promjenu vrijednosnog sistema, nego i moralnog poretka u ovoj zemlji. Ali se takođe plašim, kao aktivistkinja civilnog društva, da suđenje ne bude samo nastavak jedne klime nekažnjivosti na svim nivoima.“

Autor: Ivica Petrović, Beograd

Odg. urednik: Zorica Ilić