1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Teško naslijeđe - složeni odnosi Njemačke i Izraela

Pažnju svjetske javnosti ovih dana privlači ofenziva izraelske vojske na Područje Gaze. Čak i brojni prijatelji Izraela kritiziraju stradanja civila. Njemačka politika je, međutim, upadljivo suzdržana.

Pažljivo birane riječi, blagi ton - Njemačka ne kritizira Izrael iz principa, čak i kada bi možda imala razloga

Pažljivo birane riječi, blagi ton - Njemačka ne kritizira Izrael iz principa, čak i kada bi možda imala razloga

U Gazi je rat, najviše stradaju civili, ali njemačka diplomacija je vrlo oprezna

U Gazi je rat, najviše stradaju civili, ali njemačka diplomacija je vrlo oprezna

Šutnja je bila vrlo rječita: 16 sati je njemačkoj Vladi trebalo da se kratkim pismenim saopćenjem izjasni povodom kopnene ofanzive izraelske vojske na Područje Gaze. Novinarima je priopćeno da ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier telefonira sa svojim kolegama širom svijeta o tome kako uspostaviti primirje. Pritom je izbjegavana svaka formulacija koja bi mogla biti protumačena kao kritika Izraela.

Time je Vlada u potpunosti ponovila poziciju koju je nekoliko dana ranije nakon početka izraelskih zračnih napada na Gazu u ime kancelarke formulirao glasogovornik Thomas Steg : "U telefonskom razgovoru su kancelarka i izraelski premijer oboje ustvrdili da je za razvoj situacije na Bliskom istoku jednoznačno i isključivo odgovoran Hamas. Zbog toga Hamas mora obustaviti raketiranje Izraela i na taj način omogućiti da se izraelska vojna operacija brzo okonča."

Njemačka nudi posredovanje - ministar vanjskih poslova Frank Walter Steinmeier u Izraelu sa ministricom vanjskih poslova Cipi Livni

Njemačka nudi posredovanje - ministar vanjskih poslova Frank Walter Steinmeier u Izraelu sa ministricom vanjskih poslova Cipi Livni

Te ška povijesna hipoteka

Ova potpunua i bezuvjetna solidarnost Njemačke s Izraelom ima povijesne korijene. Mada je osnivanje države Izrael usko povezano već sa cionističkim pokretom Theodora Herzla sa kraja XIX stoljeća i njegovom idejom povratka židova kao "izabranog naroda" u "svetu zemlju Izrael", dobrim je dijelom upravo Njemačka kumovala nastanku moderne izraelske države kakvu danas poznajemo.

Bježeći pred nacističkim progonima već su 1933. godine židovski doseljenici iz Evrope počeli u velikom broju naseljavati područje tadašnje britanske kolonije Palestine i taj je trend nastavljen ne samo tokom Drugog svjetskog rata nego i nakon njega. A upravo je strašno iskustvo holokausta, pokušaja potpunog istrebljenja židova od strane nacista, navela svjetske sile da garantiraju židovima mogućnost sigurnog života u slobodi.

Izvor osjećaja krivnje i odgovornosti za Izrael - zatočenici u nacističkom koncentracionom logoru Sachsenhausen

Izvor osjećaja krivnje i odgovornosti za Izrael - zatočenici u nacističkom koncentracionom logoru Sachsenhausen

U novembru 1947. godine je Generalna skupština UN-a odobrla podjelu Palestine na arapski i židovski dio te time faktički i osnivanje židovske drćžave. U petak 14. maja 1948., u 16 sati je u Gradskom muzeju u Tel Avivu David Ben Gurion proglasio nezavisnost Izraela. 11 minuta kasnije uslijedilo je priznanje od strane SAD-a.

"Sigurnost Izraela - temeljni njema č ki interes"

U To vrijeme Njemačka kao država nije više postojala - nakon rata bila je još podijeljena na okupacione zone. Ali jak osjećaj krivnje zbog holokausta i nacizna, te s time povezan osjećaj odgovornosti prema sudbini kako židova tako i njihove države Izrael postali su jedan od temelja njemačke posljeratne politike.

David Ben Gurion proglašava nezavisnost Izraela

David Ben Gurion proglašava nezavisnost Izraela

Govoreći u Bundestagu povodom 70.-te godišnjice početka progona židova u hitlerovoj Njemačkoj kancelarka Angela Merkel je to ovako fomulirala: "Štititi sigurnost Izraela dio je temeljnog njemačkog državnog interesa. To proizlazi iz naše stalne i neprolazne odgovornosti pred poviješću i odgovornosti za oblikovanje budućnosti. I proizlazi iz sadašnjosti i svijesti o našj zajedničkoj predanosti vrijednostima globalnog svijeta 21. stoljeća."

Audio i video zapisi na tu temu