1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Teško do normalizacije odnosa

Dijalog Vlada Srbije i Kosova ipak se nastavlja u Briselu. Poslije prvih dogovora i potom eskalacije prilika na terenu, obje strane su i dalje pred istim zadatkom: da normaliziraju međusobne odnose u obostranu korist.

Na Kosovo je situacija i dalje nategnuta - pregovori u Briselu bi trebali doprinijeti popuštanju

Na Kosovo je situacija i dalje nategnuta - pregovori u Briselu bi trebali doprinijeti popuštanju

Pregovori se odvijaju u zgradi Evropskog parlamenta u Briselu

Pregovori se odvijaju u zgradi Evropskog parlamenta u Briselu

Osnovna namjera dijaloga Beograda i Prištine je rješavanje praktičnih pitanja što bi vodilo poboljšanju života ljudi, usklađivanju sa evropskim standardima i približavanju Zapadnog Balkana EU-u. Na dnevnom redu dijaloga našle su se matične knjige, imovinski katastar, sloboda kretanja, funkcionisanje srpskih telekomunikacionih i energetskih kompanija na Kosovu, priznavanje diploma, trgovina. Posle četiri meseca i četiri runde razgovora u Briselu, početak jula donijeo je i prve dogovore, koji nisu zadirali u nepromenjene, dijametralno suprotne pozicije dvije strane po pitanju statusa Kosova. Beograd je tako pristao da ustupi kopije matičnih knjiga, olakšana je sloboda kretanja ljudi i vozila između dvije teritorije, a postignut je i dogovor o priznavanju univerzitetskih diploma.

Pozdravljajući ovaj napredak, visoka predstavnica za spoljnu politiku i bezbednost EU, Ketrin Ešton je izjavila: „Dogovori o slobodi kretanja, matičnim knjigama i priznavanju diploma su dobri za obe strane. Oni ne zahtevaju odricanje ni od čega, a obe strane dobijaju mnogo.“

Umjesto dogovora slike nasilja

Iako se EU tada nadala da će vrlo brzo uslijediti i novi dogovori, sljedeća runda razgovora, zakazana za 20. jul otkazana je upravo zbog nepostojanja mogućnosti da se dijve strane u tom trenutku usaglase oko drugih pitanja. I dok su beogradska i kosovska delegacija međusobno jedna drugoj prebacivale odgovornost za „nefleksibilnost“, Brisel im je poručio da dobro razmisle: „Obe strane moraju da razmisle. Sastaćemo se u septembru i nadam se da će dogovori koji su već blizu biti još bliži. Nadam se brzom napretku u septembru jer nam je to potrebno“, izjavio je Robert Kuper, predstavnik EU u dijalogu.

Barikada u selu Rudare na sjeveru Kosova (5.8.2011.)

Barikada u selu Rudare na sjeveru Kosova (5.8.2011.)

Ali umjesto približavanja stavova naredni dani donijeli su eskalaciju prilika. Kosovo je, kao odgovor na nepriznavanje njegovih carinskih pečata od strane Beograda, uvelo embargo na robu iz Srbije, a zatim i pokušalo da uspostavi kontrolu na graničnim prijelazima na sjeveru, gde žive mahom Srbi. Oni su odgovorili postavljanjem barikada, jedan granični prijelaz je zapaljen, dok je jedan pripadnik kosovske policije poginuo. Nastavak dijaloga dvije strane tada je čini dalekim i nemogućim.


Novi početak

Ipak drugug septembra delegacije Beograda i Prištine, kao što je i planirano, ipak ponovo sjedaju za isti stol u Briselu. Jedna od najvažnijih tema razgovora je upravo rješavanje pitanja carinskih pečata, kako bi došlo do normalnog protoka robe između Srbije i Kosova. Iako ovo slovi za pitanje koje ima praktično-tehnički karakter, ono u sebi nosi i visoki politički kapacitet, jer se priznavanje pečata može tumačiti i kao jedan od simbola nezavisnosti. Sve to, na samom početku dijaloga, govori u prilog tome da je pred Beogradom i Prištinom još dug i naporan put do onoga što Evropa od njih očekuje, a to je normalizacija odnosa. A ulog je još veći kada se zna da normalizacija odnosa donosi kako deblokadu Kosova, tako i brži evropski put za Srbiju.


Autorica: Marina Maksimović, Brisel

Odg. ur.: Zoran Arbutina

Preporuka redakcije