Teški rezovi u Grčkoj - Otpuštanje državnih službenika | Politika | DW | 19.11.2012
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Teški rezovi u Grčkoj - Otpuštanje državnih službenika

Iako mnoge reforme koje su EU i MMF uvjetovali Grčkoj direktno pogađaju građane, protiv niti jedne Grci tako žustro ne prosvjeduju kao protiv one o smanjenju broja državnih činovnika. Tako je i danas (19.11.)

epa02927907 Civil servants of the wider public sector protest in Athens, Greece, 21 September 2011. Civil servants are protesting against the announced measures by the Greek government for payment cuts and dismissals from the public sector. EPA/ALKIS KONSTANTINIDIS +++(c) dpa - Bildfunk+++

Streik Beamte Athen Griechenland

Državni službenici i djelatnici komunalnih poduzeća Grčku danas (19.11.) ponovno dovode u izvanredno stanje. Generalnim štrajkom se iskazuje nezadovoljstvo protiv otpuštanja i prisilnih premještanja mnogih državnih namještenika. Borba je žestoka, na kraju krajeva, radi se o mnogim sudbinama.

Previše ili premalo činovnika

Temis Balasopulos, predsjednik Sindikata radnika u komunalnim poduzećima, zna da pod teretom štrajka trpe i obični građani kojima, recimo, danas neće biti odvezen otpad. No on istodobno opravdava poteze sindikata. "Vlada nam do dan danas ne zna niti točan broj namještenika u upravama javnih poduzeća. Ona ne zna koje je osoblje stvarno potrebno a koje ne. No unatoč tomu žele još tijekom ove godine otpustiti 3.000 radnika. To je protuzakonito", kaže Balasopulos.

Pritom je Grčka već jednom pokušala smanjiti broj zaposlenih u javnim službana. Još je 2010. tadašnja socijalistička vlada najavila uvođenje neke vrste "radne rezerve", mjere kojom bi se "prekomjerno osoblje" na godinu dana poslalo na prislini godišnji uz smanjene plaće. Nakon godine dana bi se dio uposlenika vratio na posao a dio bi bio otpušten ako se za njima zaista na pokaže potreba. Voditelj odjela u državnim službama, od ministarstava pa do komunalnih poduzeća, su trebali dostaviti spiskove s nepotrebnim službenicima. Odgovor koji je uslijedio je nemalo iznenadio predstavnike Vlade. Većina šefova kadrovskih ne pati od viška nego naprotiv od manjka osoblja.

Otpuštanja na rate

Poučen ovim postupkom državnih službenika, sadašnji premijer Antonis Samaras je upotrijebio drugačiju taktiku. Velik dio državnih namještenika koji ne posjeduje visokoškolsko obrazovanje ili status doživotnog državnog službenika bit će poslan u tzv. "radnu rezervu" sa smanjenom plaćom. Pritom se neće gledati na pojedinačne slučajeve. Nakon istjecanja roka, kako je obećala Vlada, neće biti klasičnih otpuštanja nego samo prijevremenog umirovljenja ili premještaja. No sindikati ne vjeruju ovim obećanjima. Predsjednica sindikata državnih namještenika Tania Karagiani govori o "otpuštanjima na rate". Daljnji pokazatelj da se Vlada zapravo želi riještiti državnih namještenika, kako kaže Karagiani, je i činjenica da famozna Trojka (predstavnici Europske unije, Međunarodnog monetarnog fonda i Europske središnje banke) koja odlučuje o daljnjoj sudbini Grčke, upravo smanjenje broja službenika navodi kao jedan od akutnijih problema.

Reforme na uštrb privatnog sektora

Od samog početka krize se raspravlja, i to ne samo u Ateni nego i u ostatku Europe, o tomu da li si Grčka uopće može priuštiti toliki broj namještenika koji žive na državnim jaslama. Udruge službenika naprotiv tvrde da je udio državnih činovnika u ukupnom broju uposlenih sa 14 posto čak niži od europskog prosjeka.

No stručnjaci, poput Jorgosa Bitrosa, profesora ekonomije sa Sveučilišta u Ateni, to vide sasvim drugačije. "Sindikati predstavljaju lažne brojke i svima je potpuno jasno da je grčki državni aparat opasno prenapuhan", kaže Bitros za TV postaju Skai. On tvrdi da se država "u najkraćem mogućem roku" mora riješiti vojske od 200.000 činovnika. Da se to učinilo 2010. kako je bilo planirano, zemlja bi se nalazila u daleko povoljnijem položaju. Ovako sve ostaje na plećima posrnulog privatnog sektora. "Problem je u tomu da reforme i prilagodbe dosad idu isključivo na uštrb privatnog poduzetništva", upozorava Bitros.

Autor: Janis Papadimitrou / Nenad Kreizer

Odgovorni urednik: Svetozar Savić