1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

„Teške odluke“ pred Beogradom i Prištinom

Pred prvi sastanak (10.10.) radnih grupa Beograda i Prištine, u Briselu smatraju da će upravo implementacija zajedničkog upravljanja prelazima (IBM) biti jedna od “teških odluka” koja čeka Beograd u nastavku dijaloga.

U Briselu se u srijedu 10. oktobra, uporedo sa objavljivanjem izvještaja Evropske komisije o napretku zemalja u procesu evrointegracija, po prvi put sastaju i radne grupe Beograda i Prištine za implementaciju zajedničkog upravljanja prelazima (IBM). U Savetu EU objašnjavaju da su potpisivanjem tehničkog protokola od strane Srbije, stvorene mogućnosti da se krene unaprijed sa primjenom IBM-a, a sljedeći korak u tom pravcu je upravo sastanak tehničkih radnih grupa.

Ne očekujemo da se svi detalji dogovore na jednom sastanku, imajući u vidu iskustvo sa prethodnih sastanaka. Na primjer, radna grupa za implementaciju dogovora o slobodi kretanja sastajala se oko deset puta. Taj rad je trajao i tokom izbornog procesa u Srbiji, navodi se u diplomatskim izvorima u Briselu.

Šta čeka Beograd…

Kada je riječ o primjeni dogovora već postignutih u dijalogu, u prvom redu dogovora o zajedničkom upravljanu prelazima, u Briselu ima onih koji smatraju da je upravo to jedna od “teških odluka” na koje će srpska strana morati da pristane u nastavku razgovora sa Prištinom.

“Slažem se sa Ketrin Ešton da predstoje teške odluke. Za Srbiju, veoma je važno da premijer Dačić, koji je bio ministar unutrašnjih poslova trenutku postizanja dogovora, potpiše IBM dogovor i da krene u njegovu implementaciju“, izjavila je za DW Ulrike Lunaček, izvjestiteljka Evropskog parlamenta za Kosovo.

Druga “teška odluka”, koja prema njenim riječima, očekuje Srbiju, odnosi se na pitanje paralelnih struktura na sjeveru. “U Evropskom parlamentu podržavamo i smatramo da nije problema ako Beograd želi da finansira i pomaže zdravstvene, obrazovne strukture na Kosovu, na sjeveru ili jugu, ali to mora da radi transparentno i u saradnji sa kosovskim vlastima.”

… a šta Prištinu

Na pitanje o mogućim “teškim odlukama” koje se očekuju u nastavku dijaloga, u kabinetu šefice evropske diplomatije nisu željeli da konkretizuju stvari, ali su naveli da “dijalog služi da bi se otklonile prepreke na putu ka EU i da su u tom kontekstu pitanja vezana i za sjever Kosova”. Upravo je saradnja kosovskih vlasti sa Srbima na sjeveru Kosova u EP ocijenjena kao značajan izazov za Prištinu.

“Takva saradnja ne postoji, ne na način koji bi tim ljudima dao do znanja da su zaista dobrodošli. Za Srbe sa juga Kosova je dosta toga urađeno, ali za sjever bi bilo dobro da vlada premijera Tačija, ne samo otvori kancelariju, već i osmisli mapu puta, kako bi se oni osjećali kao dio te zemlje”, smatra Lunaček. Ona dodaje da bi istovremeno kosovski zvaničnici i članovi Vlade Kosova trebalo da govore i srpski, što je pored albanskog drugi zvaničan jezik na Kosovu.

Ulrike Lunaček

Austrijska političarka Ulrike Lunaček

Podjela Kosova - “crvena linija” za EU ?

I dok zvaničnici iz Srbije i sa Kosova govore o svojim “crvenim linijama” u predstojećem dijalogu, u Evropskom parlamentu navode da i oni imaju “crvenu liniju”. “Za veliku većinu evropskih parlamentaraca postoji 'crvena linija', a to je podjela.To bi otvorilo Pandorinu kutiju, napravilo mnoge druge male države i etničke grupe koje bi željele da budu negdje drugdje. Živimo u svijetu gdje nema mnogo država sa samo jednom etničkom grupom. Svi smo pomiješani i podjele moraju da budu van pitanja”, zaključuje u razgovoru za DW, Ulrike Lunaček.

Autorka: Marina Maksimović

Odgovorna urednica: Marina Martinović