1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Teška vremena za tursko-francuske odnose

Hrvatsko DA pristupu Europskoj uniji je jedna od tema kojom se na početku ovoga radnog tjedna bave listovi na njemačkom jeziku. Listovi također pišu o francuskom zakonu o kažnjavanju negiranja genocida.

U članku pod naslovom "Turska neće ostati mirna" Süddeutsche Zeitung (SZ) piše o zategnutim tursko-francuskim odnosima zbog najavljenog glasovanja u parlamentu u

Egzekucija Armenaca u gradu Pera

Egzekucija Armenaca u gradu Pera

Parizu o zakonu kojim bi se kaznilo negiranje genocida - u ovom slučaju bi se to odnosilo na kažnjavanje negiranja u Francuskoj priznatog genocida nad Armencima. Turska vlada je najavila, piše SZ, "trajne sankcije". Ovaj list dalje prenosi izjavu turskog ministra vanjskih poslova Davutoglua za francusku televiziju da "Turska neće ostati mirna" te da će obustaviti sve službene turske posjete Parizu.

Preimenovanje ulica s francuskim nazivima

"Francusko-turske a možda i europsko-turske odnose čekaju teška vremena", piše SZ obrazlažući ujedno pozadinu cijele priče: "Parlament u Parizu je već 2001. donio zakon u kojem se navodi: 'Francuska javno priznaje genocid nad Armencima iz 1915'. Od tada se debatira treba li negiranje toga genocida kazniti. U prosincu je zastupnički dom glasovao za prijedlog zakona u kojemu se Armenci ne navode izričito, nego se predlaže da se za svako negiranje državno priznatog genocida omogući izricanje kazne i do godinu dana zatvora. Kako je negiranje holokausta već kažnjivo, novi zakon bi važio samo u slučaju Armenaca."

Francuski parlament 2001.

Francuski parlament je već 2001. donio zakon u kojemu se navodi da je izvršen genocid nad Armencima

SZ dalje navodi da je Turska zbog toga najavila poduzeti oštre mjere kako bi se usprotivila Francuskoj. "Iz krugova turske vlade se navodi da Ankara planira trajno povući svoga veleposlanika i preispitati ekonomske odnose s Francuskom. Ulice u turskim gradovima koje nose francuske nazive i imena se navodno planiraju preimenovati. Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy je u pismu upućenom Erdoganu apelirao: 'Želja mi je da damo prednost razumu i održimo naš dijalog, kako to i priliči dvjema savezničkim i prijateljskim zemljama.', prenosi SZ.

Dvije strane referenduma u Hrvatskoj

Nakon u nedjelju (22.1.) provedenog referenduma u Hrvatskoj o pristupu Europskoj uniji, listovi pišu o pozitivnom ishodu, ali i drugoj strani toga referenduma, odnosno niskom izlasku na referendum. Financial Times Deutschland (FTD) s tim u svezi navodi da je na referendum izišlo tek 43,6 posto građana te da je nedostajalo veliko oduševljenje. Pristup Europskoj uniji u određenom dijelu stanovništva nailazi na, kako piše ovaj list, "obrambeni stav, jer se strahuje od gubitka radnih mjesta uslijed rastuće konkurentnosti iz EU-a.

Biralište - referendum u Hrvatskoj

Nizak izlazak na referendum

Online izdanje austrijskog Die Pressea piše da su se za pristup zalagale sve pa i one snage koje "jasno važe kao nacionalističke poput 'Stranke za Slavoniju i Baranju' (HDSSB) ratnog zločinca Branimira Glavaša, ali i utjecajna katolička crkva. Na naslovnici novina 'Večernji list' je stajalo: 'Dan odluke: Europa ili Balkan! Izaberimo budućnost!'."

U Dalmaciji i Slavoniji protiv, u Zagrebu i Istri za

"Ipak, svim onima koji se zalažu za pristup EU-u ostaje gorak osjećaj obzirom na nizak odaziv građana na referendum, što upućuje na skepsu naspram Uniji. Kod mnogih građana se već godinama dalo primijetiti kritično stajalište glede toga. Često su izražavana strahovanja da će zemlja pristupom Europskoj uniji morati žrtvovati svoju neovisnost koju je izborila devedesetih. Nelagoda seže i do ostalih dijelova društva.

Baner Ne u EU

Protivnici strahuju za radna mjesta, konkuretnost i stečeni suverenitet

Čak i u lijevim strankama i sindikatima se strahuje. Hoće li gospodarske reforme izbrisati daljnja radna mjesta? Stopa nezaposlenosti je već sada 18 posto. Propast brodogradnje važi kao negativan primjer. Usto se navodi i da je društvo prestaro, te da nije dovoljno inovativno da bi se moglo oduprijeti konkurenciji u EU. Protivnici EU-a žive prije svega u seoskim područjima Dalmacije i Slavonije, dok su prijatelji EU-a u Zagrebu i Istri u većini. U industrijskim centrima su također gospodarski argumenti uvjerljivi. Navodi se da bi EU sredstva od 3,5 milijardi eura, koja pripadaju Hrvatskoj, mogli gospodarstvo učiniti konkurentnim", zaključuje Die Presse.

Autorica: Marina Martinović

Odgovorna urednica: Jasmina Rose