1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Teška vremena za američke tajne službe

Prvo neuspjeli napad na putnički avion koji je saobraćao. Nakon toga samoubilački napad dvostrukog agenta u kojem je poginulo sedam agenata CIA-e. Američki predsjednik Barak Obama kaže da su tajne službe zakazale.

U SAD postoji 16 tajnih službi.

U SAD postoji 16 tajnih službi.

„Vaš profesionalni rad je od velike važnosti za zaštitu naše zemlje", rekao je američki predsjednik Barak Obama u govoru održanom početkom oktobra pred saradnicima nacionalnog centra za borbu protiv terorizma.

Nakon posljednjih propusta tajnih službi, Obamine riječi se mogu tumačiti kao ironija jer se upravo u ovom centru trebaju prikupljati informacije svih 16 američkih tajnih službi. Među ove tajne službe se ubraja i CIA i FBI. Tu je i NSA koja je pored ostalog zadužena za prisluškivanje telefona i pregleda elektronske pošte. Tu su i vojne tajne službe kao i službe unutar pojedinih minstarstava.

Rad tajnih službi je oštro kritikovao i američki predsjednik Barak Obama. Na slici sa prvim čovjekom CIA-e, Leonom Panettom.

Rad tajnih službi je oštro kritikovao i američki predsjednik Barak Obama. Na slici sa prvim čovjekom CIA-e, Leonom Panettom.

Prvi čovjek CIA Leon Panetta ovako objašnjava zadatke tajnih službi. "Informacije koje dobijamo posredstvom saradnika ili uz pomoć tehničkih sredstava skoro da ne kažu ništa dok ih ne sastavimo i analiziramo njihovo značenje". Upravo tu su zakazale tajne službe.

Gdje su problemi?

Informacije o napadu na avion koji je saobraćao na liniji Amsterdam-Dertroit su bile poznate i prije polijetanja aviona. Te informacije su navodno razmijenjene među tajnim službama. Šef štaba Vijeća za nacionalnu sigurnost Denis McDonough kaže da sada treba ispitati kako su tajne službe tumačile te informacije. „Problem je bio nesposobnost da se informacije prerade u jednu upotrebljivu formu i da se analiziraju kako bi se stvorila jedinstvena slika“.

Ovo je ponovo upozorenje na nesposobnost nacionalnog centra za borbu protiv terorizma i njegovog šefa Michaela Leitera. Međutim, krivicu ne snosi on sam. Njegovi saradnici se žale na priliv informacija jer skoro 200 američkih ambasada iz cijelog svijeta dnevno u centar šalje oko 200 novih imena osoba koje se stavljaju na listu osoba koje se sumnjiče za terorizam.

Niko nikome ne vjeruje

Niko nikome ne vjeruje

Vašington Post piše da saradnici ovog centra denvno moraju procijeniti i do 12.000 informacija, među kojima ima i sasvim besmislenih. List citira neimenovanog uposlenika tajne službe koji kaže da se informacije samo proslijeđuju dalje kako bi se spriječilo preuzimanje vlastite odgovornost i spasilo vlastito radno mjesto.

Kako spriječiti, a ne liječiti?

Bivši ministar za zaštitu domovinske sigurnosti Tom Ridge je povrdio ove probleme. Ridge je bio na čelu ministarstva koje je osnovano nakon napada izvršenih 11. septembra. On se i danas pita gdje je prag koji treba preći i koliko informacija treba biti proslijeđeno tajnim službama kako bi se neka osoba stavila na listu potencijalnih terorista. Od odgovora na ovo, na prvi pogled banalnog pitanja, zavisi da li će nekoliko hiljada agenata tajnih službi i američkih snaga sigurnosti, koji godišnje na raspolaganju imaju nekoliko milijardi dolara, ubuduće na vrijeme moći prepoznati opasnost prije nego što teroristi izvrše napad.

Autor: Rüdiger Pauert/Mehmed Smajić

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić