1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Teška posjeta egipatskog predsjednika Berlinu

Ovo nije prvi put da predsjednik jedne zemlje, koja još uvijek nije demokratska, dolazi u Berlin. Međutim, posjeta Al-Sisija je posebno škakljiva. Stanje u kojem se nalaze ljudska prava u zemlji na Nilu je katastrofalno.

Njemačka vlada je odugovlačila duži vremenski period da egipatskog predsjednika pozove u Berlin. Al-Sisi, koji je na izborima održanim u ljeto prošle godine osvojio većinu, čvrstom rukom vlada Egiptom. Od vojnog puča u julu 2013. godine, kada je sa vlasti svrgnuta prva slobodno izabrana vlada na čijem čelu sa Muhamedom Mursijem, uhapšeno je više hiljada ljudi. Muslimansko bratstvo, čiji je član i Muhamed Mursi, u međuvremenu je zabranjeno. Više stotina pripadnika Muslimanskog bratstva je osuđeno na smrt. Među njima i bivši predsjednik Mursi.Također i veliki broj predstavnika demokratskih pokreta, boraca za ljudska prava i revolucionara iz 2011. godine je završilo u zatvoru.

Njemačka vlada je prvobitno Al-Sisijevu posjetu Berlinu namjeravala povezati sa održavanjem slobodnih izbora. Uslovom od kojeg se kasnije odustalo. Njemački ministar za privredu Sigmar Gabriel u martu je preradio pozivnicu za egipatskog predsjednika da posjeti Berlin. Berlin se na taj način priključio evropskim zemljama, koje su još ranije ugostile Al-Sisija. Egipatski predsjednik je u septembru već posjetio Italiju i Francusku, a u aprilu Španiju i Grčku.

Ljudska prava glavna tema razgovora

Susret u Davosu: njemačka kancelarka Angela Merkel i egipatski predsjednik Al-Sisi za vrijeme Svjetskog privrednog foruma

Susret u Davosu: njemačka kancelarka Angela Merkel i egipatski predsjednik Al-Sisi za vrijeme Svjetskog privrednog foruma

Njemačka kancelarka je uvjerena „da je zbog različitih kriznih žarišta, teške situacije u regionu i političkih neslaganja veoma važno imati dijalog s Kairom kao centralnim regionalnim akterom“, izjavio je glasnogovornik njemačke vlade Steffen Seibert. Unutarpolitička situacija u Egiptu i ljudska prava će imati važnu ulogu u razgovorima.

Pet međunarodnih organizacija za zaštitu ljudskih prava je jučer zatražilo od njemačke kancelarke Angele Merkel da s egipatskim predsjednikom razgovara o kršenju ljudskih prava. Slična očekivanja su formulisana i u njemačkom parlamentu, Bundestagu. „Ljudska prava će biti najvažnija tačka dnevnog rada razgovora s egipatskim vodstvom“, izjavila je predsjednica njemačko-egipatske parlamentarne grupe Karin Maag.

Njemački parlamentarci u Kairu nemaju partnere za razgovore

Otkako je Ustavni sud u Egiptu 2012. godine raspustio parlament u Kairu, Maag i njene kolege u Egiptu nemaju partnere za razgovore. S toga su primorani kontakte održavati sa nevladinim organizacijama. Al-Sisi trenutno vlada bez bilo kakve parlamentarne kontrole. „To je veoma nezadovoljavajuće i moramo raditi na tome da se to promijeni. To smo dužni ljudima u regionu“, izjavila je Maag za Deutsche Welle.

Karin Maag: Potrebno je ukazati potrebu za promjenama

Karin Maag: "Potrebno je ukazati potrebu za promjenama"

Ona je pozdravila odluku predsjednika njemačkog parlamenta Norberta Lammertada da ne primi Al-Sisija. Njegov egipatski kolega je osuđen na smrt i na kraju krajeva on i zastupa samo parlament. Ipak, poslanici u njemačkom parlamentu su izrazili razumijevanje da njemačka vlada pozove Al-Sisija u Berlin. „Vlada treba ostati u kontaktu kako bi mogla prenijeti i kritike. Niko nema koristi od toga ako ne razgovaramo sa Al-Sisijem.“

Lammert je u intervjuu za Deutsche Welle prije nekoliko dana potvrdio da se neće sastati sa egipatskim predsjednikom. „Postoji nevjerovatno veliki broj smrtnih kazni koje su izrečene nakon upitnih sudskih postupaka. Među njima su poznati predstavnici konkurentskih i rivalskih političkih grupa. Ne znam o čemu bi u ovakvoj situaciji jedan predsjednik izabranog parlamenta i predsjednik, nažalost zemlje koja još nije demokratska, mogli razgovarati.“

Posjeta kancelarki je priznanje za Al-Sisija

Zastupnica stranke Zelenih u njemačkom parlamentu Franziska Brantner smatra da je za Al-Sisijev dolazak u Berlin izabran u pogrešno vrijeme. Posjeta „najmoćnijoj šefici vlade na svijetu“ za egipatskog predsjednika je ekstremno važna jer time dobija podršku za svoju politiku. „Mislim da je u ovom trenutku pogrešno davati taj znak podrške“, smatra Brantnerova. Ona također kritikuje stav predsjednika kluba poslanika unije CDU/CSU, Volkera Kaudera, koji je Egipat označio kao kariku stabilnosti u regionu u kojem vladaju građanski ratovi i nemiri.

„Otako je Al-Sisi došao na vlast, broj terorističkih napada u Egiptu se povećao. Također je povećana i radikalizacija. Upravo je strategija masovne represije širokih slojeva društva i dovela do radikalizacije“, smatra političarka zelenih. Oko 20 posto egipatskog stanovništva su pripadnici Muslimanskog bratstva. To, što su isključeni iz društvenog i političkog života, ugrožava stabilnost zemlje.

Bivši egipatski predsjednik Mursi je osuđen na smrt

Bivši egipatski predsjednik Mursi je osuđen na smrt

Brantnerova u intervjuu za Deutsche Welle ukazuje na nedavno objavljeni izvještaj egipatskog Nacionalnog vijeća za ljudska prava. U izvještaju se tvdi da u egipatskoj istoriji stanje ljudskih prava nije bilo lošije od ovog kakvo je trenutno. To je pored ostalih na svojoj koži jučer osjetio i poznati borac za ljudska prava i advokat Muhamed Lotfy. Izvršni direktor „Egyptian Commission for Reights and Freedoms“ (ECRF) spriječen je na aerodromu u Kariu da putuje u Berlin. Klub poslanika stranke Zelenih ga je pozvao u Berlin, gdje je trebao govoriti o stanju u Egiptu.

Brantner i predsjednica kluba poslanika Zelenih, Katrin Göring-Eckardt osudile su mjere egipatskih snaga sigurnosti. Zabrana izlaska iz zemlje samo služi da se spriječe poznati pripadnici opozicije da govore o pravom stanju u Egiptu: masovnim hapšenjima, zlostavljanjima, samovolji pravosuđa, ponovnom uvođenju smrtne kazne... „Savezna vlada, umjesto da od Al-Sisija zahtijeva demokratizaciju i poštovanje ljudskih prava, ugovara poslove vrijedne milijarde eura“, navode u stranci Zelenih.

Preporuka redakcije