1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Teška vremena za Kipar

25. mart 2013

Država Kipar nije bankrotirala, ali cijena koju za to plaća je pad u duboku recesiju i gubitak dosadašnjeg načina poslovanja, smatra u svom komentaru Bernd Rigert.

https://p.dw.com/p/183mj
Foto: Reuters

Hiljade radnih mjesta će se ugasiti u finansijskom sektoru. A upravo finansijski sektor je činio oko polovine privrednog učinka. Kiparska vlada je dugo pokušavala da spasava banke. Uzaludno.

Za Kipar dolaze teška vremena. Komesar za monetarna pitanja EU Oli Ren zasigurno ima pravo kada to kaže. Jer, narednih mjeseci i godina će se prihodi od poreza smanjiti dok će socijalni izdaci porasti. Već sad je jasno da planirani paket pomoći u visini od deset milijardi evra neće biti dovoljan. I šefica MMF-a Kristin Lagard kaže da će dug Kipra i 2020. biti najvjerovatnije u visini 100 odsto bruto društvenog proizvoda. A da li će to 800.000 stanovnika ove sredozemne zemlje moći da podnesu taj teret ostaje nejasno. Postoji i strah da će investitori, kako Rusi tako isto i Grci, glavom bez obzira zajedno sa svojim novcem napustiti ostrvo. U tom slučaju Kipar bi mogao postati trajni problem na grbači Evropske unije.

Deutsche Welle Hintergrund Deutschland Bernd Riegert
Bernd RigertFoto: DW

Najjednostavnije bi bilo krenuti ispočetka

Spasavanje Kipra po modelu dogovorenog u noći s nedjelje na ponedjeljak (24/25.3.) pokazuje duboke rezove u borbi s prevladavanjem ekonomske krize u evrozoni. Po prvi put se događa da će klijenti, koji u jednoj banci imaju uložene depozite veće od 100.000 evra, morati da se "pozdrave" s velikim dijelom svog novca. Druga po veličini banka na Kipru će biti ugašena. To je signal koji za klijente u Evropi znači sljedeće: vaš novac više nigdje nije siguran, jer ako državi prijeti bankrot ona će da udari i na vaše uloge; a za banke: instituti koji su se bavili špekulacijama neće više biti spasavani po svaku cijenu, kao što je to bio slučaj u Grčkoj, Španiji i Irskoj.

Kipar plaća visoku cijenu za ostanak u monetarnoj uniji. Ekonomski gledano za malu ostrvsku zemlju bi bilo mnogo jednostavnije da napusti evrozonu i sa sopstvenom valutom krene ispočetka. No, 16 ostalih zemalja EU koje za zajedničku valutu imaju evro za to nikako nisu spremne. Strahuje se od gubitka povjerenja u evrozonu. Jer, niko ne može da kaže kakav bi efekat imao izlazak Kipra iz monetarne unije.

Autor: Bernd Rigert

Odgovorni urednici: Svetozar Savić / Marina Martinović