TAZ: Jugoslavija gradila bunker u Tripoliju

„Početkom osamdesetih smo u Libiji gradili bunker“, prisjeća se Mehmed K, bivši visoki funkcioner u Titovoj socijalističkoj Jugoslaviji, koji je tada bio nadležan za vanjsko-trgovinska pitanja. Podzemni bunker u glavnom gradu Tripoliju, u kojem se Gadafi mogao skrivati, bio je sličan bunkeru u Konjicu, kojeg je sedamdesetih godina za sumu od šest milijardi dolara izgradio bivši jugoslavenski predsjednik Josip Broz Tito. Smješten među visokim brdima u dolini Neretve, bunker koji je tada bio držan u strogoj tajnosti danas je otvoren za posjetioce. Mehmed K. uz osmijeh kaže da ‚bombe, pa čak ni nuklearno oružje, tu nisu mogli ništa uraditi'. On je vrlo ponosan na to. Mehmed K, koji sada živi u Sarajevu, tokom osamdesetih godina je tri puta boravio u Tripoliju. Prema njegovim riječima, 'radovi u Libiji su nastavljeni' sve do 1990. godine, kratko prije početka rata u Jugoslaviji. Poslove su vodile dvije firme – 'Rad' iz Beograda i 'Bosna' iz Sarajeva. Mehmed K. je tada sudjelovao u kupovini pojedinih proizvoda stranih firmi za Gadafijev bunker. On tako kaže da je firma 'Siemens' isporučila sistem za provjetravanje, a firma 'MAN' sisteme za hitno snabdijevanje strujom. U tome su također sudjelovale i švajcarske firme. ‚Bunker u Tripoliju je veći od onog u Bosni i Hercegovini', kaže Mehmed K. i navodi da je on 'lično, prilikom gradnje pojedinih dijelova, vidio da je Gadafijeva palata povezana sa centralnom tajne službe, sa jednim hotelom i jednim ozelenjenim prostorom“, piše, pored ostalog, njemački list „Tageszeitung“ u svom 'online' izdanju.          

Novi početak će biti težak

Njemačke novine se bave aktuelnim zbivanjima u Libiji. Komentator lista „Emder Zeitung“ piše:

„Diktatura libijskog vladara će uskoro biti dio istorije. Pobunjenici sanjaju o boljoj budućnosti. No, libijski narod očekuju teška vremena. Libija je tokom građanskog rata pretrpjela velike ljudske i materijalne gubitke tako da će novi početak biti izuzetno težak. Sasvim je neizvjesno da li će Libija postati demokratska zemlja. Koliko je trnovit taj put pokazuju i zbivanja u susjednom Egiptu. Mnoge stvari će ovisiti i od toga kako će se država odnositi prema njenim milijardama od prodaje nafte. Nezadovoljni narod na svojoj koži konačno mora osjetiti jedan bolji život. Tu će i Zapad također moći da pruži podršku: no, on se ne smije povući u ulogu pasivnog promatrača, već mora pratiti promjene i biti na strani Libije“, piše njemački list „Emder Zeitung“.

Da li je ono što se slavi u Tripoliju pobjeda zapadnih vrijednosti?

O zbivanjima u Libiji novine „Nürnberger Zeitung“ navode:

„Pobjedničko raspoloženje u Tripoliju: pobunjenici bahato sjede na Gadafijevoj zlatnoj sofi, drugi tragaju po podzemnim lavirintima za vlasnikom čudnovatog namještaja ili za skrivenim arsenalom oružja. A šef obavještajne službe CIA već poziva na drugu vojnu operaciju u Libiji - ovaj put - kako bi pobunjenicima, koje još uvijek podržava, iz ruku uzeo opasni plijen. Da li su Francuzi, Britanci i Amerikanci podržali rušenje s njihove strane već na pola zauzdanog diktatora kako bi se sada na drugoj strani uočile mnoge snage čije se ponašanje ne može predvidjeti? Da li je ono što se slavi u Tripoliju uistinu pobjeda zapadnih vrijednosti?  

NATO pomaže i u lovu na Gadafija

List „Frankfurter Rundschau“ u svom tekstu komentira strategiju NATO-a u Libiji:

„Jedno od najvažnijih obrazloženja NATO-a zbog kojih se Zapadna alijansa upustila u vojne operacije u Libiji je bila isključivo zaštita civilnog stanovništva od eventualnog masakra. Sam britanski premijer David Cameron je svojedobno rekao da je svrgavanje Gadafija ‚zadatak libijskog naroda'. No, danas Cameronov ministar odbrane hladnokrvo priznaje, kiselo se pri tom smješeći, da NATO pomaže također i u lovu na Gadafija. Kada se radi o dobrim namjerama, u tom slučaju se može reći da je sve opravdano. Međutim, problem je u tome ko sada može da vjeruje jednoj zajednici država, koja se po ličnoj potrebi izruguje svojim vlastitim obećanjima i rezoluciji koju su usvojili Ujedinjeni narodi?

Priredio: Senad Tanović

Odg. urednik: Svetozar Savić