1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Tamo gdje ključa

Štampa na njemačkom jeziku piše o protestima i ekonomskoj situaciji u Crnoj Gori, te o tzv. balkanskoj izbjegličkoj ruti.

„U Crnoj Gori ključa“, piše Noje cirher cajtung (Neue Zuercher Zeitung) opisujući situaciju u Crnoj Gori. „U posljednjih četiri nedjelje u Podgorici je bilo više demonstracija protiv Mila Đukanovića koji već četvrt vijeka vlada ovom malom balkanskom državom. Bez obzira da li na mjestu predsjednika ili premijera on se ponaša kao biznismen. Đukanović pak na nezadovoljstvo naroda zapravo gleda kao na intrigu prosrpskih i proruskih krugova kojima je trn u oku crnogorsko približavanje EU i NATO-u.“

NZZ napominje kako je stopa nezaposlenosti u Crnoj Gori 17,8 odsto, a sa prosječnom zaradom od 490 evra mnogi se bore kako bi uopšte preživjeli. „Siromaštvo i nedostatak ekonomske perspektive natjeralo je mnoge iz zemalja Zapadnog Balkana na emigraciju u zemlje Evropske unije, prije svih Albance kako s Kosova tako i iz Albanije. A sada se izbjegličkim kolonama priključuje sve više Crnogoraca. U prvih devet mjeseci ove godine u Njemačkoj su azil zatražila 3.284 građanina Crne Gore, što je skoro duplo više nego za cijelu prošlu godinu a skoro deset puta više nego 2013. No, najveći broj njih biva odbijen jer kao razlog za podnošenje zahtjeva najčešće stoje ekonomski razlozi.

List piše kako petina crnogorske privrede zavisi do turizma. "Međutim, navala važne ruske klijentele sklone luksuznim hotelima na jadranskoj obali, sudeći prema izjavama poznavaoca branše, jenjava. A privreda boluje zbog komunističkog nasljeđa." (...)

Istraga samo protiv 'sitnih riba'

„Na listi indeksa korupcije Transparensi internešenala (Transparency International) Crna Gora je na 76. mjestu od 175 zemalja, iza Rumunije i Svazilenda. U Podgorici tvrde da je pravosudni sistem transformisan i da je postavljen novi specijalni tužilac. No, činjenice su da su u viziru Državnog tužilaštva samo premijerovi protivnici i 'sitne ribe'. A da će se istrage pokrenuti i u krugovima bliskim Đukanoviću teško je čak i pretpostaviti.

Porodica Đukanović vrši uticaj kako na finansijski tako i na energetski sektor ove male zemlje. 2012. je javnosti postala dostupna informacija da se Prva Banka 'hranila' javnim novcem. Dvije trećina kredita date su ljudima iz Đukanovićevog okruženja. Istraga koja je tim povodom pokrenuta nije dala rezultate. Italija već godinama vodi istragu protiv Đukanovića zbog krijumčarenja cigareta.

Milo Djukanovic Premierminister Montenegro

Milo Đukanović

Izvještaj o napretku za 2014. koji je uradila Evropska komisija pokazao je neznatan napredak u borbi protiv korupcije. U Izvještaju takođe nedvosmisleno stoji da su neophodni 'ozbiljni napori' da se suprotstavi politizaciji birokratije kako bi se ograničio prostor za korupciju“, piše NZZ.

'Ruta gulikoža'

Njemački nedjeljnik Cajt (Die Cajt) pod naslovom 'Ruta gulikoža' piše o izbjegličkoj ruti na kojoj izbjeglice plaćaju i po deset evra za punjenje mobilnih telefona, a vodu četvorostruko...

„Ne prođe mnogo dok se vlasnici kioska kako na Lezbosu tako i u Preševu ne prilagode novim mušterijama. Prave se sendviči sa junetinom umjesto svinjetine, prevode meniji na farsi i arapski... Neki trgovci na Lezbosu kažu da im je ovo posao života. Svuda na tzv. balakanskoj ruti ljudi su ozlojeđini zbog cijena koje izbjeglice moraju da plaćaju gulikožama: pet evra za komad pite, 50 evra za autobusku kartu koja ne košta ni 20... Ista igra kao i sa turistima: ako ne znate jezik i ne poznajete zemlju onda vam izvlače novac kako znaju. Ali, ovi ljudi na 'balkanskoj ruti' nisu turisti. Oni su u bijegu. (...)

No, kada na plaže Lezbosa dođe 10.000 ljudi, to nije samo novih 10.000 izbjeglica, to je 10.000 novih mušterija“, zaključuje Cajt.

Onako kako je tekst o Crnoj Gori počeo Noje cirher cajtung, pod sličnim naslovom – Tamo gdje ključa – list Tagescajtung (Tageszeitung) iz Berlina piše o lošoj situaciji u jugoistočnom dijelu EU.

„Predsjednik Srbije Nikolić je nakon nekoliko ekscesa na granici sa članicom EU, Hrvatskom, okrivio tu zemlju i nazvao 'fašističkom ustaškom zemljom', a ni Hrvati, Slovenci i Mađari se više ne mirišu. Jugoistočni dio EU odaje jadnu moralnu sliku. Štaviše, na istinskom Balkanu, dakle na Balkanu koji je dio evropskih prostora a koji je nekada bio dio Osmanlijskog carstva, postaje sve lošije jer integraciona snaga EU prijeti da polako ali sigurno nestane“, piše Tagescajtung.

Preporuka redakcije