Tajni pregovori otvaraju sumnjive perspektive

Afganistanska Vlada više ne skriva da pokušava u okviru Nacionalne komisije za pomirenje naoružanu opoziciju privoljeti na političku suradnju. Pojedinci iz redova pobunjenika , koji pristaju na ponudu Vlade, biti će amnestirani i integrirani u civilni život. Među njih se primjerice ubraja Wakil Ahmad Motawakel, bivši ministar unutrašnjih poslova talibana koji se 2005 godine uzaludno kandidirao za afganistanski Parlament.

Zbog svega nije bilo iznenađenje kada je obznanjeno da se delegacija iz Afganistana susrela sa predstavnicima naoružane opozicije u Saudijskoj Arabiji. Ipak, Vlada u Kabulu je demantirala te navode. Glasnogovornik Hamidsadah objasnio je odnos svoje vlade na ovaj način: „Nije bilo razgovora, ali predsjednik Karzai je već rekao da je on odavno u kontaktu sa saudijskim kraljem kako bi doznao da li kralj može imati ulogu u postizanju mira u Afganistanu. Bude li pri tome postignut napredak afganistanska strana će učestvovati u razgovorima.“

Razgovori u Meki ne iznenađuju

Osim afganistanskih parlamentaraca i predstavnika Vlade, prema pouzdanim informacijama, na svečanosti kod Saudijskog kralja u Meki učestvovao je i predstavnik talibanske milicije i izaslanik Gulbuddina Hikmatjara, emira Islamske partije Afganistana - jednog od najgorih pokretača građanskog rata koji je bio prije ere talibana.

Afganistanska delegacija ipak nije imala zvanični mandat da vodi pregovore. No, i neformalni sastanak je ipak veliki politički domet. Predstavnik talibana smatra da su na taj način otvorena vrata za eventualne razgovore uz saudijsko posredovanje.

Citha Maass, iz Fondacije za nauku i politiku u Berlinu, smatra da razgovori u Meki nisu iznenađujući:„Već odavno imamo indicije koje ukazuju na to da postoje tajni pregovori. Spoznalo se da se samo vojnim sredstvima pobunjenici ne mogu poraziti.“

Sve za glasove birača

Ekspertkinja za Afganistan vidi u ovim razgovorima prije svega izborno taktiziranje predsjednika Karzaija. Prijem je o tome da Karzai želi osigurati glasove u nemirnim provincijama na Istoku i Jugu na predsjedničkim izborima u jesen naredne godine. Karzai je na izborima prije četiri godine pobijedio sa oko 55 posto glasova, sada je njegova popularnost pala na 17 procenata.

Učešće talibana u afganistanskoj vladi, bilo da je riječ o nacionalnom ili pokrajinskom nivou, u svakom slučaju bi za posljedicu imalo ostvarivanje sve manje demokratskih prava, ljudskih prava, prava žena i sloboda. Afganistan bi dobio religiozno-autoritativni režim. Tendencije u tom pravcu su također prepoznatljive i u redovima sadašnje vlade.