1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Tajni dogovor Merkel i Putina?

Britanski Independent u četvrtak (30.07.) je pisao o tome kako postoji "tajni dil" između Njemačke i Rusije za rješenje ukrajinske krize. Političari njemačke vlade to demantuju.

Kuje se tajni plan između Rusije i Njemačke kako bi se riješila ukrajinska kriza? Ove tvrdnje Gernot Erler pobija. "Ovo nije ništa drugo do zapaljiv naslov iza kojeg se ne krije ništa", tako kaže opunomoćenik Vlade Njemačke za Rusiju. I njegov partijski kolega iz SPD-a, Rolf Micenih smatra da u izvještaju nema "neke velike i neposredne istine". To bi onda bilo upravo onako kako strahuju istočnoevropske zemlje, kaže popredsjednik Poslaničkog kluba SPD-a, a to je da se o njihovim glavama dogovaraju Rusija i Njemačka. "To je nezamislivo!"

Oba ova političara se ne slažu sa pisanjem lista Independent, što je već u četvrtak ujutro (31.7.) demantovao i portparol njemačke vlade Štefan Zajbert. Naime, u četvrtak je britanski dnevnik, ne navodeći izvore, pisao kako Merkel i Putin rade na zajedničkom "tajnom planu" za rješavanje ukrajinskog konflikta. Ali, ovaj plan je navodno na ledu od kako je oboren avion malezijske aviokompanije na letu MH17 u Ukrajini. List takođe citira anonimnog "insajdera", koji očekuje da će se pregovori nastaviti čim se razjasni situacija u vezi s padom aviona.

"Zemlju za gas"

Pod naslovom "Zemlju za gas", autorka opisuje navodni plan koji se tajno kuje. Prvi korak tog plana bi bio da Moskva prestane da podržava separatiste na istoku Ukrajine. A kao "protivusluga" bi bila da se regionu da pravo na samoopredjeljenje. Istovremeno bi Kijev trebalo da sa sigurnošću potvrdi Putinu da se neće učlaniti u NATO. Zbog toga bi Rusija onda obećala da neće ometati trgovinske veze Ukrajine sa EU. U tekstu se dalje navodi kako bi Rusija u drugom koraku Ukrajini obećala dugoročni ugovor o ispruci gasa i odštetu u milijardskom iznosu. To bi takođe trebalo da na neki način bude odšteta za izostanak primanja koje je Rusija plaćala Ukrajini za crnomorsku flotu, što je naravno otpalo nakon aneksije Krima. A posljedica ovog dogovora bi bila, prema pisanju Independenta, priznanje aneksije od strane međunarodne zajednice.

Ostukraine Absturzstelle Blumen Trauer MH17

Mjesto gdje je pao malezijski avion

No, upravo to nema šanse da se dogodi, kaže političar njemačkog SPD-a Erler u razgovoru za DW. Jer, aneksija se kosi s međunarodnim pravom. "I upravo zbog toga Zapad ne može da prizna aneksiju." Šefovi država i vlada G7 su tek početkom sedmice osudili "aneksiju Krima od strane Rusije kao rusku akciju za destabilizaciju Ukrajine". Oni su tu rusku akciju nazvali "neprihvatljivom".

Erler vjeruje da se političko rješenje konflikta može graditi na davanju više autonomije regionu istočne Ukrajine. Jer, na kraju Rusija je dala široku podršku istočnoj Ukrajini i jedino političko rješenje može da se dogodi samo ako nijedna strana iz konflikta "ne izađe kao gubitnik".

Suštinsko primirje

Opunomoćenik Savezne vlade Njemačke za Rusiju, Erler naglašava da je preduslov za ozbiljne pregovore održivo primirje u Ukrajini, a njega za sada nema. "Ali to zahtjeva takođe uticaj i na ukrajinsku stranu." Erler je uzdržano optimističan, ali ipak smatra da bi prvi korak ka rješenju mogao biti u četvrtak (31.7.) održani sastanak predstavnika Ukrajine, Rusije i proruskih separatista pod okriljem OEBS-a. Takođe i jednodnevni prekid vatre u okolini mjesta gdje je pao malezijski avion mogao bi da bude produžen.

Ostukraine Angriffe 1.8.2014

Još uvijek nema održivog primirja.

"Nije potreban preveliki napor da se konačno sa ratne logike pređe na logiku činjenja političkih napora." A od Rusije se već dugo zahtjeva da prestane s finansiranjem i naoružavanjem separatista.

No, iako se Rusija izjasnila kako neće više podržavati sepratiste, Micenih strahuje da postoje pojedinačne terorističke grupe, "kriminalne bande koje nisu ni mogle jednostavno da budu vođene od strane Kremlja". Situacija ostaje i dalje veoma kritična, smatra ovaj njemački političar, a veoma važnom smatra njemačku posredničku ulogu. Jer, Rusija na Njemačku gleda kao na važnog sagovornika, "možda čak i najprioritetnijeg". Ali, uprkos tome Njemačka neće da, smatra on, odlučuje ni o čijim glavama; a njemačka kancelarka Angela Merkel je posljednjih dana ipak direktno razgovarala samo sa svojim evropskim partnerima.