1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Tajne uspjeha njemačke privrede

20. oktobar 2013

Svijet je fasciniran uspjesima najveće evropske privrede koja se u krizi razvija, stvara nova radna mjesta i smanjuje svoje dugove. Već odavno se govori o "njemačkom modelu". Koja je tajna njegovog uspjeha?

https://p.dw.com/p/1A2lJ
Foto: Fotolia/JiSIGN

Za uspjeh jedne privrede u pravilu ekonomski poredak nije nevažan jer on stvara okvir za ekonomske aktivnosti. Taj poredak u Njemačkoj se zove "socijalna tržišna ekonomija". Ona se zasniva s jedne strane na kapitalističkom nadmetanju, a s druge strane državi omogućava da vrši 'socijalne ispravke'.

Porträt - Prof. Uli Brückner
Uli Brückner: "Reforma je omogućila otvaranje novih radnih mjesta"Foto: DW/Z. Danhong

Korijeni ovakvog načina poslovanja sežu u 19. stoljeće: "Bismark koji je tada nazivan 'čeličnim kancelarom' postavio je osnove za socijalno zakonodavstvo tako što je uveo penziono i zdravstveno osiguranje", kaže Werner Schreiber, bivši ministar za socijalni rad u saveznoj pokrajini Sachsen-Anhalt. Troškovi su podijeljeni: polovinu je plaćao radnik, polovinu poslodavac. Ovaj prinicip je još uvijek suština današnjeg socijalnog zakonodavnog sistema koji je nakon Drugog svjetskog rata proširen na porodičnu politiku, socijalnu skrb i mnoge druge oblasti. Dio socijalne tržišne ekonomije je i autonomija plata: "To znači da sindikati i poslodavci dogovaraju visinu plata bez miješanja države", kaže Schreiber u razgovoru za Deutsche Welle. Partnerski odnos sindikata i poslodavaca je doveo do toga da se u Njemačkoj u proteklim decenijama malo štrajkovalo, što je dodatni plus za ekonomiju ove zemlje.

Čudo na tržištu rada

U vremenu u kojem oko Njemačke stopa nezaposlenosti probija rekorde, ovdje je nastalo čudo na tržištu rada. 42 miliona ljudi je zaposleno - to je više nego ikada u dosadašnjoj historiji zemlje. Ovaj uspjeh se može pripisati i takozvanoj agendi 2010. Riječ je o reformi tržišta rada od prije deset godina: "Tu je važno bilo da se uspostavi sektor sa niskim platama i poveća fleksibilnost tržišta rada. Reforma je omogućila otvaranje novih radniih mjesta, ali je istovremeno stvorila poslove koji su slabo plaćeni", kaže Uli Brückner sa Stanford Univerziteta.

Facharbeitermangel
Njemački radnici važe kao dobro kvalifikovana radna snagaFoto: Fotolia/Marco2811

Nova vlada će bez obzira ko ju bude činio, pokušati otkloniti negativne efekte reforme: „U Njemačkoj postoji veliki društveni konsenzus - mi posmatramo društvo kao mehanizam. Naš politički sistem je poput grupe zupčanika u kome različite institucije pokreću jedna drugu, na osnovu pravnog uređenja“, kaže Brückner u intervjuu za Deutsche Welle.

Vrhunski stručnjaci

I dok politički zupčanici ponekad i zaškripe, učinak inžinjera u Njemačkoj je vrhunski. Godišnje na tržište rada dođe oko 100.000 novih inžinjera i stručnjaka prirodnh nauka koji su upravo apsolvirali obrazovanje na jednom od 200 vrhunskih visokih škola. Velikoj produktivnosti u ovoj zemlji doprinose i oni koji nisu studirali, ali koji su ipak dobro kvalificirana radna snaga. Za njihovu obuku brine se već čuveni „dualni sistem“. Mladi ljudi tokom školovanja kombinuju praktičan rad sa predavanjima. „Ako se bavim logistikom, učim jezike, računovodstvo, tržišne odnose, dakle sve o oblasti u kojoj se krećem kao stručnjak za logistiku ili špediciju“, objašnjava Brückner.

Klaus-Heiner Röhl, Institut der deutschen Wirtschaft Köln
Klaus-Heiner RöhlFoto: IW

Njemačka privreda svake godine ima veliki priliv kvalifikovanih stručnjaka. Od njih izvlače korist prije svega preduzeća srednje veličine u kojima radi manje od 500 ljudi. Takve firme čine oko 99 odsto od približno tri miliona preduzeća u Njemačkoj. To su mahom porodične firme. Klaus-Heiner Röhl iz Instituta njemačke privrede smatra da je to razlog zbog koga je u Nemačkoj industrija jača nego u drugim zemljama: „Ovdje porodica posjeduje određeno preduzeće, a u Velikoj Britanij bi ono odavno bilo na tržištu. Možda bi neka velika kompanija otkupila akcije, i prije ili kasnije bi fabrika u Velikoj Britaniji bila zatvorena i proizvodnja prenesena u inostranstvo,“ kaže Röhl.

Većina tih porodica ima dovoljno rezervi kapitala i stoga ne želi sa svojom firmom izaći na berzu, te se drugačije orijentišu: „Postave se dugoročni ciljevi. Nema žurbe. Nema prebrze ekspanzije“, objašava ovaj stručnjak.

Sveobuhvatna usluga

Istovremeno, kvalitetni prozivodi nisu dovoljni u borbi protiv preduzeća koje imaju daleko jeftiniju radnu snagu, kao što su ona u Aziji. Njemačke firme nude i čitav niz usluga uz svoje proizvode: “Preduzeće ne prodaje samo mašinu, već je i montira, obučava radnike koji će je upotrebljavati, nudi servis koji radi 24 sata,“ kaže Röhl.

Bremer Tischlerbetrieb
Njemačke firme ne nude samo proizvode već i savjetodavne uslugeFoto: Godehard Weyerer

Stalne inovacije takođe garantuju uspeh „nemačkog modela.“ Naime, ta zemlja nema dovoljno prirodnih sirovina, pa je prinuđena da razvija nova rješenja. „Imamo kompletnu mrežu istraživačkih instituta koji se javno finansiraju, poput Max-Planckovog i Frauenhofer instituta. Oni postoje u cijeloj zemlji i sarađuju sa industrijskim preduzećima, pokušavaju otkriti stvari koje neće odmah donijeti zaradu“, kaže Uli Brückner.

I dok istraživači mogu sanjariti o budućnosti u oblasti infrastrukture, važne su samo činjenice. Doduše, Njemačka i tu ima čime da se pohvali. Ima malo zemalja na svijetu sa tako izgrađenom energetskom mrežom, telekomunikacijama, cestovnim, željezničkim i vazdušnim saobraćajem. Iz Berlina se može stići u sve evropske zemlje za manje od 24 sata. Naravno, tome doprinosi geografski položaj Njemačke koja se nalazi u srcu Evrope, ima umjerenu klimu bez pretjeranih vrućina i opasnosti od tornada, podsjeća Brikner.

Autori: Zhang/Fazlagić/Janjević

Odgovorna urednica: Dunja Dragojević