1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

"Tajkuni u Srbiji obogatili se na grobovima Srebrenice"

9. septembar 2011

Kako ratni profiteri, korumpirani menadžeri, beskrupulozni funkcioneri vladaju sportom? U potrazi za odgovorima, Jürgen Roth se uputio i na jugoistok Europe, koji se na Zapadu smatra leglom organiziranog kriminala.

https://p.dw.com/p/12VrP
Foto: DW / Cristian Ştefănescu

Istražujući na licu mjesta ugledni njemački novinar shvatio je da nema mjesta iluzijama. „Naivno je vjerovati da je sport ´čist´“, kaže Roth u razgovoru s novinarima Deutsche Wellea. Pohlepe, korupcije, manipulacije i lažiranja ima svugdje, i na istoku, i na zapada, i na sjeveru i na jugu globusa, i u nogometu, i u košarci, automobilizmu, tenisu i hokeju, dodaje pomalo rezignirano iskusni istraživač. Ali, zbog čega svi ti novopečeni bogataši, ljudi koji su do basnoslovnog imutka došli u turbulentnim vremenima sloma komunizma i prelaska na kapitalizam, odnosno u ratnim danima (na tlu bivše Jugoslavije) ulažu kapital u nogomet i sport? Zbog čega oni instrumentaliziraju sport?

„Dva su razloga. Prvo je generiranje ilegalno stečenog novca, znači „pranje novca“. A drugo je – društvena reputacija. Znači utjecaj na gospodarstvo i politiku preko sporta. I u Njemačkoj je tako. Sumnjivi investitori preko vlasništva klubova stječu društvenu reputaciju. I na Balkanu i na istoku Europe ti investitori uživaju kad im mase kliču, no oni to ne rade iz ljubavi prema masama. Sve to ima cilj. U moju VIP-ložu mogu pozvati političare, državne odvjetnike, policajce. Radi se o izravnom ili neizravnom podmićivanju. Sport je za te stvari idealan instrument“, tvrdi Roth.

Enthüllungsjournalist Jürgen Roth
Autor knjige o manipulacijama u sportu Juergen RothFoto: DW

On  je napisao knjigu „Unfair Play“ kojom želi dokazati da kriminalne radnje u sportu danas nisu izuzetak – već pravilo. Uz pomoć brojnih primjera (npr. navodna „prodaja“ domaćinstva Svjetskog prvenstva u nogometu 2018. i 2022.) Roth korigira „legendu o sportu kao o plemenitom, poštenom natjecanju koju stvaraju marketinški stručnjaci“ i demonstrira pokušaje preuzimanja kontrole nad sportskim klubovima/sportašima od strane kriminalnih skupina i pojedinaca.

Slučaj Ivice Olića

U poglavlju posvećenom Hrvatskoj, njemački novinar navodi tako slučaj Ivice Olića. „Olić je primjer kako neki igrač može postati investicijski objekt i zlatna krava muzara, koja je njegovim managerima trebala pomoći u obogaćivanju“, piše Roth i prati karijeru hrvatskog reprezentativca od njegovih dana u Marsoniji do minhenskog Bayerna. A taj su put, kako upućeni u Hrvatskoj već odavno znaju, pratili i obračuni u zagrebačkom podzemlju. Olić je bio atraktivna „krava muzara“, mnogi su htjeli profitirati na njegovim transferima.

 Roth piše i o već objavljenim sumnjama njemačkih istražnih organa o namještenom finalu Hrvatskog kupa (13.5.2009.), u kojem je Dinamo s 3:0 savladao splitski Hajduk. Novinar prepričava sadržaj izvještaja Državnog odvjetništva u Bochumu, u kojem stoji da su namještaljku organizirali „… kladioničar i posrednik Ante Šapina, sportski šef Dinama Zoran Mamić, sudac Bruno Marić te tri člana sudačke organizacije iz Hrvatske“. Na sastanku se popilo navodno pet boca vina i dogovorili detalji manipulacije: „… ako Hajduk postigne 20 golova, drugi (Dinamo, op.a.) će dati 22, to je sigurno!“

Buch Unfair Play Jürgen Roth Buchcover
Jürgen Roth otvoreno pišeo sprezi kriminala i sporta na jugoistoku EvropeFoto: DW / Cristian Ştefănescu

„Unfair Play“ ne piše samo o manipulacijama (i navodnim manipulacijama) vodećih klubova HNL-a, autor Roth se vrlo kritično osvrće i na hrvatske medije i novinare. Sportskim izvjestiteljima Roth spočitava tijesne veze s mafijaškim strukturama. Većinu svojih informanata u zemljama o kojima piše, Roth ne identificira. U slučaju Hrvatske objavio je ime osobe od koje je dobio, kako nam otkriva, vrijedne informacije. To je Hrvoje Appelt, nekadašnji novinar „Jutarnjeg lista“ i „Globusa“.

Na sljedećoj stranici pročitajte kako autor Roth komentira Hrvatsku pod Tuđmanom i što piše o tajkunima o Srbiji koji su "se obogatili na grobovima Srebrenice".

"Leglo kriminala"

Istražujući na licu mjesta Roth je shvatio da uvriježeno stereotipno mišljenje Zapada o Balkanu kao „leglu organiziranog kriminala“ ne stoji: „Moj je dojam bio da tzv. obični ljudi nemaju veze s korupcijom i organiziranim kriminalom i ne žele imati veze s tim stvarima. Radi se o odlučujućim osobama iz gospodarstva i politike, u načelu o političkim strukturama koje su povezene s organiziranim (gospodarskim) kriminalom. U balkanskim zemljama to još uvijek igra više ili manje vrlo važnu ulogu!“

Zagreb's Miroslav Slepicka celebrates with teammates after scoring during the Europa League group stage soccer match between RSCA Anderlecht and Dinamo Zagreb, in Anderlecht, Brussels, Belgium, 02 December 2009. EPA/ERIC LALMAND - JOHN THYS BELGIUM OUT
Dinamo ZagrebFoto: picture alliance / dpa

Ključni trenutak u njihovom preuzimanju kontrole nad praktično cijelim javnim životom Roth vidi u ratnim danima tijekom 90-ih godina prošlog stoljeća, u kojima je politička nomenklatura, kako smatra, štitila kriminalce. „I u Srbiji i u Hrvatskoj ratni profiteri imaju danas političku i gospodarsku moć. I tu naravno postoje veze s organiziranim gospodarskim kriminalom. Inače se oni uopće ne bi mogli ni obogatiti! Tajkuni u Srbiji svoje su bogatstvo stvorili na grobovima Srebrenice. A u Hrvatskoj imamo Tuđmana koji u temelju nije bio demokratski strukturiran i koji je do prije nekog vremena uspijevao da se ništa ne promijeni u tim političko-kriminalnim strukturama.“

„Unfair Play“ dosta prostora posvećuje zemljama bivše Jugoslavije. U poglavlju pod naslovom „Balkanska ruta ili budućnost sporta“ na 80-tak stranica Jürgen Roth piše o ilegalnim radnjama u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji, te susjednim državama (Rumunjska, Bugarska, Albanija i Grčka). Bosnu i Hercegovinu je s razlogom autor izostavio, iako, kako kaže, vrlo dobro zna da i tamo mafija ima svoje prste u sportu. „U Bosni i Hercegovini nisam imao pristup informacijama tako da toj zemlji nisam ni mogao posvetiti posebno poglavlje. No, kad se radi o korumpiranim sucima ili igračima, Bosna igra odlučujuću ulogu. To stoji i u izvještajima UEFA-e. Da budem iskren, o Bosni znam premalo. Puno znam o Srbiji, često sam tamo bio, ili o Bugarskoj, Rumunjskoj ili Albaniji. Te su zemlje, kad se radi o dimenzijama korupcije ili kriminala, puno više pogođene nego Bosna i Hercegovina.“

Pasivni mediji

Knjigom „Unfair Play“ Jürgen Roth, po vlastitom priznanju, ne želi javnosti prezentirati neke nove „krunske dokaze“ o „prljavom“ sportu u raljama kriminalnih struktura. O većini slučajeva o kojima on piše već odavno se zna u širokoj javnosti. Novost je Rothov pokušaj „buđenja“ savjesti „običnog“ potrošača. Njemačkog novinara šokira pasivnost euro-medija, koji ne pokazuju ni trunku zanimanja za jugoistokom ili istokom Europe. To je „tragično“, smatra naš sugovornik i dodaje.

Symbolbild Fußball und Wirtschaft
Zapad zanima samo novac ali ne i kakvo stanje vlada u zemljama regionaFoto: picture alliance/dpa

„Zapad ne pokazuje zanimanje ne samo po pitanju sporta. Zapad uopće ne zanima kakva situacija vlada u tim zemljama. Ne znam što je razlog tom stavu, jer budućnost Europe je upravo u zemljama te regije, a te zemlje također imaju utjecaj na Europu, uključujući i one zemlje koje će tek postati članice EU-a. Ako se ne pozabavi tim zemljama, nikada neće biti ni europskog zajedništva. Ali njima se ne bave, ni u Švicarskoj ni u Austriji ni u Njemačkoj. Mediji uopće nemaju dopisnike u tim zemljama. O njima se piše samo kad se održavaju izbori ili kad se nekoga ubije. I to je sve!“


Jürgen Roth je rođen 1945. i jedan je od najpoznatijih istraživačkih novinara u Njemačkoj. Već 40 godina objavljuje knjige koje se bave organiziranim kriminalom i korupcijom. Snimio je i nekoliko uspješnih dokumentaraca o istim temama.
Knjiga „Unfair Play“ Jürgena Rotha izdana je od strane nakladičke kuće Eichborn, i to za sada samo na njemačkom jeziku. Knjiga košta 19,90 eura i može se kupiti u svim većim knjižarama u Njemačkoj, odnosno preko interneta u poznatim online-shopovima.

Autor: Srećko Matić
Odg. urednica: Jasmina Rose