1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Tadić i Tači spremni za razgovore

Između Beograda i Prištine čini se postoji spremnost za razgovore o otvorenim pitanjima. Najvažnije od njih je sudbina prije svega Srba na sjeveru Kosova, pišu listovi na njemačkom govornom području.

default

O mogućem, skorom susretu Tadića i Tačija list Neue Zuercher Zeitung piše:

„Srbijanski predsjednik Boris Tadić i kosovski premijer Hašim Tači po prvi put su izrazili spremnost za međusobni susret. Kao politički lideri oni imaju obavezu da postojeće probleme između dvije zemlje riješe i to kako je rekao Tači 'za sva vremena'. Da li će uskoro doći do susreta je upitno. Ali novi način govora pokazuje da se konflikt koji je nastao nakon proglašenja kosovske nezavisnosti odmrzava. I jedna i druga strana isključuju primjenu nasilja.

Tadićev plan

Tadić već nekoliko sedmica pokušava pridobiti diplomate za svoj plan od četiri tačke, od kojeg su javnosti poznati samo obrisi. Plan podrazumjeva specijalnu zaštitu srpskih manastira i crkvi, garancije za Srbe koji tamo žive, regulisanje pitanja imovine i imovine građana Srbije, te posebno rješenje za sjever Kosova.

Boris Tadic Präsident Serbien

Boris Tadić

Gledano iz tog ugla, ovaj plan ima mnogo toga zajedničkog sa Ahtisarijevim planom koji je osnova kosovskog ustava. Veliko pitanje je šta se misli u tačci koja se odnosi na specijalni status sjevera Kosova. Srbijanski predsjednik sada priznaje i javno ono što njegovi građani odavno znaju: Kosovo, ili bar dio južno od rijeke Ibar, koja dijeli Kosovsku Mitrovicu, je za Srbiju izgubljen. On nema iluziju da će se pokrajina vratiti Srbiji u starom ruhu, rekao je Tadić. Ni podjela nije opcija, zato jer to odbijaju zapadne sile. No, jedan posmatrač u Prištini nedavno je rekao da je Tadićev plan zapravo plan od pet tačaka jer on i dalje odbija priznavanje Kosova.

Geberkonferenz für Kosovo in Brüssel

Hašim Tači

Pod kojim uslovima bi Srbija priznala Kosovo kao susjednu zemlju? To je korak koji je za Prištinu preduvjet za pristup Ujedinjenim nacijama. Ali ni Srbija bez priznavanja Kosova neće moći pristupiti Evropskoj uniji. Jedan poznavalac prilika u Tadićevom kabinetu kaže da se tamo špekulira o zamjeni teritorija što bi bila cijena za priznavanje. Prije svega jer se o sličnoj opciji razmišlja i ministarstvu vanjskih poslova u Prištini. Tako bi sjever Kosova, nastanjen pretežno Srbima, bio zamjenjen za Preševsku dolinu na jugu Srbije nastanjenu većinskim albanskim stanovništvom”, piše Neue Zuercher Zeitung.

Makedonija zaslužuje članstvo NATO Savezu

U listu Frankfurter Allegeimene Zeitung makedonski premijer Nikola Gruevski se zalaže za članstvo svoje zemlje u NATO-u.

„Makedonija ispunjava sve kritierije za prijem u članstvo NATO-a, to je Alijansa potvrdila 2008. na svom samitu u Bukureštu. Ipak ova zemlja ne smije pripadati tom Savezu. Makedonija je istina de facto članica NATO-a, de jure još ne. Članstvo međutim ostaje strateški cilj makedonske vlade. 85 odsto stanovništva podržava članstvo zemlje u ovoj organizaciji. Pripadnici makedonskih mirovnih snaga u Iraku i Afganistanu sa saveznicima dijele sve izazove.

Mazedonien Ministerpräsident Nikola Gruevski

Nikola Gruevski smatra da je njegova zemlja zaslužila članstvo u Nato Savezu

Zašto onda Makedonija nije članica? Zato što je talac besmislenog spora. 'Naš susjed blokira naše članstvo, iako smo ispunili sve uvjete. Samo zbog toga što Grčka ima nešto protiv imena naše države koje nikome ne šteti i za koje ne tražimo eksluzivno pravo! Grci imaju problem s našim identitetom, sa imenom naše nacije i našim jezikom. Koliko je to apsurdno, može se shvatiti ako se zamisli da neko ima nešto protiv toga ako se Nijemac osjeća Nijemcem i tako se zove. Ili ako se Belgija protivi članstvu Luksemburga u NATO-u samo zato što u Belgiji postoji provincija koja se također zove Luksemburg,“ navodi pored ostalog makedonski premijer Nikola Gruevski, koji je ujedno autor teksta, objavljenom u listu Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Autor: Belma Fazlagić-Šestić

Odgovorna urednica: Jasmina Rose