Tadić mora pokazati fleksibilnost prema Kosovu

Ono što je važilo kao nezamislivo, naime da je Kosovo zasebna država, više nije tabu. U Srbiji je tako nastao nadstranački pokret, koji poziva vladu da promijeni dosadašnju politiku prema Kosovu. Pored grupa za zaštitu ljudskih prava, pokretu pripadaju i tri političke partije, među kojima je i SPO Vuka Draškovića, koja je zastupljena u vladajućoj koaliciji, piše Neue Zürcher Zeitung.

"Za evropsku perspektivu Srbije zabrinuta je i liberalno-demokratska partija LDP, ali i pokret socijaldemokratske orjentacije SDU. "Blokade puteva na sjeveru Kosova blokiraju i približavanje Srbije Evropskoj uniji te ugrožavaju dobijanje statusa kandidata za učlanjenje, što joj je stavljeno u izgled u decembru", smatraju ove partije.

Konstatovano je i da se Kosovo još od rata 1999. ne nalazi pod suverenitetom Srbije. Zahtjevima za povratak Kosova pod okrilje Srbije vlada u Beogradu slijedi "antievropsku histeriju" koja iskrivljuje realnu sliku.

Predsjednik Srbije Boris Tadić ne želi da radikalno mijenja politiku prema Kosovu u trenutku kada Srbiji predstoje izbori. Njemu se čini da postoji prevelika opasnost od toga da ga nacionalističke partije etiketiraju kao izdajnika, što bi se odrazilo i na izborne rezultate. On ipak mora pokazati dozu fleksibilnosti, jer biračima koji su proevropski orjentisani u najmanju ruku mora da pruži dokaz svog učinka kroz dobijanje statusa kandidata za ulazak u EU", piše Neue Zürcher Zeitung.

EU su potrebne strukturalne promjene

Rijetko su u proteklim mjesecima iz Brisela stizale dobre vijesti. Neki tvrde da će doći i do raspada monetarne unije. Jednostavnih recepata za izlaz iz krize nema, piše Die Welt. Države poput Grčke, Italije, pa čak i Francuske sebi više ne mogu da dozvole da privredni rast podstiču državnim programima.

Vlada u Rimu upravo upoznaje situaciju u kojoj joj tržište više ne vjeruje i ne odobrava nove kredite. Francuska bi mogla da dođe u istu poziciju. Njemačka ne pokreće nove programe za podsticaj konjukture jer strahuje da će se naći u istoj poziciji kao Italija. Evropi predstoje teška vremena, piše Die Welt:

"Jedan od razloga za to je što su političari svih država EU isključivo koncentrisani na kontrolu državnih izdataka. Mjere štednje, ma koliko nepopularne bile, još uvijek je lakše sprovesti nego se upustiti u reforme okoštalih struktura tržišta rada, penzionog sistema te zakona o konkurenciji na tržištu. To bi ojačalo privredu. Evropi se neće pomoći tako što se isključivo smanjuju državni izdaci. Ovaj kontinent mora povećati svoju konkurentnost na tržištu, jer bez snažnog rasta privrede, nema ni izlaska iz krize eura", stoji u listu Die Welt.

Herkulovski zadatak

Dug Grčke će naredne godine dostići 200 procenata njenog bruto društvenog proizvoda. Stoga se pred novim premijerom Lucasom Papademosom nalazi Herkulovski zadatak, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung i dodaje:

"Da li se bivši potpredsjednik Evropske centralne banke upustio u "samoubilačku misiju"? Ogorčenje birača i opšte stanje društvene svijesti u Grčkoj govori da je to tako. Ne oduševljava ponašanje socijalista i konzervativaca koje ne stavlja jasno do znanja da su ove stranke spremne na strukturalne reforme. Političari bi najradije Papademosa okačili kao tablu "pro forma", kako bi umirili partnere u EU.

Najveća opoziciona stranka Nova demokratija pokazala je malo ili nimalo odgovornosti prema vlastitoj državi, ali je zato poricala vlastitu krivicu za krizu i širila legendu kako stranci krše nacionalni suverenitet grčkog naroda. Za podsjećanje: Grčka je bila ta koja je falsifikovala državne bilanse kako bi ušla u eurozonu.

Ova država će put iz krize pronaći samo ako pogleda istini u oči i ako sve snage društva poduzmu zajednički napor. Možda Papademosu pođe za rukom ono što nije bivšem premijeru Papandreuu - da napravi temelj za novi početak. Trenutak za to nije mogao biti lošiji: nezaposlenost dostiže novi rekord, Evropi prijeti recesija. Raspoloženje je u skladu sa godišnjim dobom - tmurno", zaključak je lista Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Autori: Jasmina Rose / Azer Slanjankić

Odg. urednica: Zorica Ilić