Tadić ili Nikolić?

Period između dva kruga predsjedničkih izbora u Srbiji obilježile su optužbe za izbornu krađu, ali na razrješenju tih optužbi niko od političkih aktera nije previše insistirao. Nakon početnih prijetnji uličnim protestima i bojkotom, čelnici Srpske napredne stranke (SNS) su od toga odustali i najavili da će se ipak boriti samo u institucijama sistema. Predsjednički kandidati Boris Tadić i Tomislav Nikolić imali su i TV duel na Radio-televiziji Srbije. Analitičari ocjenjuju da je Tadić u tom sučeljavanju ostavio nešto bolji utisak.

Nema odustajanja od politike „i Europa i Kosovo“

U svojim posljednjim porukama Nikolić je poručio biračima da je došlo „posljednje vrijeme za promjene“ i da bi „Tadića trebalo kazniti za sva neispunjena obećanja“. Tadić je sa druge strane poručio da Nikolić vodi „opasnu politiku“, i da on neće odustati od politike „i Evropa i Kosovo“.

Boris Tadić ima izvjesnu prednost u drugom krugu izbora, i to iz dva razloga, ocjenjuje za DW Zoran Stojiljković, profesor Fakulteta političkih nauka: „Osnovni razlog je to što Boris Tadić ima daleko veći koalicioni potencijal. Drugi razlog je to što je raspoloženje biračkog tijela onih kandidata koji su otpali u prvom krugu, a uputili su podršku za drugi krug Tadiću, takođe daleko veće za izlazak na izbore. Naravno, neće svi oni glasati za Tadića, doći će i do neke podjele glasova, ali ipak se očekuje da će veći dio glasača SPS, URS, i LDP-a svakako donijeti prednost Tadiću.“

Tadić bolji između dva kruga

Zoran Stojiljković smatra da je u samoj kampanji, kao i u TV duelu, Tadić ostvario prednost u odnosu na Nikolića. Između dva kruga je uslijedio i poziv Vesne Pešić da se u drugom krugu glasa za Tomislava Nikolića, kako bi se nekako uspostavila, prema njenim riječima, ravnoteža vlasti, jer je, kaže, Tadić skoncentrisao previše vlasti u svojim rukama.

Stojiljković misli da to neće previše uticati na ponašanje birača. „Mislim da to poslije ovih karata koje su igrane između dva kruga, i poslije nepotrebnog zaoštravanja priče o izbornoj krađi, neće biti naročito veliki ulog, kao što je to možda moglo da bude da nije bilo svih tih događaja i duha izbornog TV duela“, kaže ovaj politikolog.

Stojiljković smatra da će različiti faktori usloviti konačno opredjeljivanje birača, ali da to svakako neće biti programske razlike, jer je i SNS ušao u politički mejnstrim: „Više će ovog puta igrati ulogu procjena ko koliko može poslova da napravi za Srbiju, ko koliko ima kapaciteta, i ko koliko ostavlja utisak, ili stvara imidž da može da se bavi ovom politikom, što je jedna od prednosti dosadašnjeg predsjednika Borisa Tadića“.

Autoritarna država sa spoljašnim republikanskim oblikom

Predsjednik Naprednog kluba Čedomir Antić takođe ocjenjuje da je prednost za pobjedu na strani Tadića. Međutim, nedostatak valjane alternative dosadašnjem predsjedniku Srbije, kao i grčevitu borbu za mjesto koje po Ustavu pruža mala ovlašćenja, Antić vidi kao poraznu sliku demokratije u Srbiji.

„Mislim da je to možda i najveći propust, što mi od 5. oktobra 2000. nismo stvorili ustanove i institucije. Mi smo i dalje jedna autoritarna monarhija, koja samo ima spoljašni republikanski oblik, i koja samo ima neke demokratske karakteristike. Idemo dakle u susret očekivanom rezultatu izbora“, procjenjuje Antić. On dodaje da su „male šanse da će se nezadovoljnici ujediniti oko Tomislava Nikolića. On je pokazao, poslije više kandidovanja, i poslije gaženja sopstvene riječi kako se više neće kandidovati, da je njegovo vrijeme prošlo. U slučaju da bude izabran, to će dati malo impulsa demokratizaciji zemlje. Ali to kod nas znači i destabilizaciju, jer se kohabitacija pokazala kao nešto što loše funkcioniše u praksi.“

Na konačnu odluku birača uticaće više faktora, ocjenjuje Antić. Tadićev najveći uspjeh je to što je uspio da u predizbornoj kampanji održi ekonomsku stabilnost u zemlji, ali je cijena toga velika i građani Srbije će je tek plaćati u narednim mjesecima i godinama, kaže Antić. Ističe takođe da je Tomislav Nikolić sa druge strane pojava koja je više vezana za 90-e i prošlu deceniju, i njegove šanse su stoga male, primećuje Antić.

Autor: Ivica Petrović

Odgovorna urednica: Marina Martinović