1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

"Tašna, mašna, kofer - prevaranti"

Zna se da su u BiH u posljednjih 20 godina ušle milijarde KM u donacijama i investicijama. Prijateljske države do sada su uložile nešto više od 11.6 milijardi KM. Ipak, pola te sume vratilo se u kase tih zemalja.

Nesposobnost i nevoljnost domaćih političara da se bave egzistencijalnim pitanjima poznata je stvar, no bh. ekonomski analitičari smatraju da države kao direktne strane ulagače ne zanima toliko bosanskohercegovačka privreda, koliko vlastita korist. Važan im je, tvrde domaći ekonomski stručnjaci, vlastiti profit tako da, kako kažu, svoja ulaganja često uvjetuju angažiranjem vlastitih stručnjaka ili opreme.
"To je posebno vidljivo u reformskoj agendi. Ako se ona pažljivo pročita, vidljivo je da je pola toga sadržano u 'naši konsultanti, u saradnji s konsultantima', i taj scenario mi dobro znamo još od rata na ovamo. Zato sam ja i glasni kritičar svega toga i pitam se kada ćemo razviti domaću pamet?", pita se Svetlana Cenić, nekadašnja ministrica finansija RS i ekonomska analitičarka.
Svetlana Cenic Wirtschaftsexpertin

Cenić: "Čiste strane investicije su sve manje i manje zato što je kapital kao zec - bježi na prvi šapat, a kamoli na ovakvu političku retoriku"

"Mnogo od tih takozvanih projekata, koje ja ne bih tretirala kao investicije, jer to su nečije poreske pare koje se plasiraju ili kroz fondove ili kroz projekte, imaju upravo taj uslov stranih konsultanata, stručnjaka. Zatim ima uslova i kada su u pitanju neki polu-grantovi, polu-krediti, ima uslov da se mora kupiti ta i ta oprema, čija se cijena obično mnogo poveća u odnosu na ono što biste mogli naći na tržištu kad komercijalno poslujete".

"Diktirana" ulaganja
Nadalje, dodaje Cenić, "vrlo malo ima stranih investicija u proizvodnju, zato što proizvodnju ne možete tek tako staviti u džep, pa iznijeti i išetati iz zemlje". To svakako potvrđuje, smatra ona, da manjkavosti itekako ima.
Njene navode potvrđuje i prof. dr. Duljko Hasić, direktor ECOS instituta za edukaciju u Vanjskotrgovinskoj komori BiH: "U većini slučajeva strane investicije su diktirane od zemalja koje ulažu u BiH i već je poznato da značajan dio tih investicija ide u projekte radi angažmana stručnjaka iz tih zemalja, tako da se, prema procjeni koju smo radili, najmanje 50 posto tih ukupnih sredstava koja 'pređu granicu' ponovo vrati u zemlju iz koje su došla".
Ne čudi stoga, dodaje Hasić, "da je gotovo beznačajan efekat tih investicija kada su u pitanju ključni infrastrukturni projekti, koji su također diktirani". Izražava i svoju zabrinutost, jer su strana ulaganja već godinama u stalnom opadanju, a u prvoj polovini ove godine, upozorava, stanje je "dramatično".
"To je neravnopravna utakmica. Čiste strane investicije su sve manje i manje zato što je kapital kao zec - bježi na prvi šapat, a kamoli na ovakvu političku retoriku", kaže Svetlana Cenić i dodaje: "Ono što se zove grantovi, projekti, polu-krediti, polu-ne-znam-šta, jeste opterećeno raznoraznim uslovljavanjima. Evo samo jedan primjer: kredit Svjetske banke - znači nije ni donacija, ni investicija, niti bilo šta drugo, nego kredit Svjetske banke, i to samo jedan u nizu, o stimulisanju aktivnog zapošljavanja - ima uslov da 40 posto iznosa bude plaćeno konsultantima banke. Znači, ovaj narod plaća i strane konsultante, a kad će razviti domaću pamet, to nikoga ne interesuje", naglašava ona i zaključuje da "domaće pameti nema i još na to sve financiramo strahovito veliku, glomaznu, a nesposobnu administraciju".
Nedostak razvojne politike
Direktor ECOS instituta za edukaciju Duljko Hasić razloge za to vidi u ponašanju domaćih političara i ima razumijevanja za takvo ponašanje stranih investitora. "Takvo ponašanje stranih ulagača se može pravdati. Međunarodna zajednica, pogotovo ove zemlje koje diktiraju takav režim stranih investicija, kažu da BiH nema odgovarajuću razvojnu politiku, pa time pravdaju taj 'diktat' da bi usmjerili investicije po sopstvenom nahođenju".
Strane investicije su, smatra on, "nužno potrebne za budući ekonomski razvoj BiH, a sve ovo što se do sada dešavalo je rezultat prvenstveno neuspješne ekonomske politike bosanskohercegovačkih vlasti iz razloga što BiH nema odgovarajuće strateške pravce razvoja, nema strategiju izvoza i ostale strateške dokumente".
Duljko Hasic, Wirtschaftsexperte aus Bosnien und Herzegowina

Hasić: "Strane investicije su nužno potrebne za budući ekonomski razvoj BiH, a sve što se do sada dešavalo je rezultat neuspješne ekonomske politike bh. vlasti"

Hasić ističe i problem usaglašenosti na svim nivoima vlasti, pogotovo na državnom nivou, po pitanju usmjeravanja tih sredstava. "Iz tog razloga, na žalost, nije stvorena odgovarajuća poslovna klima zbog, prvenstveno, nedosljednosti u realizaciji strateških pravaca s jedne strane, a s druge strane zbog nedosljednosti u propisima i primjeni brojnih administrativnih procedura na različitim nivoima vlasti, kako ekonomskih, pravnih, političkih i ostalih podijeljenosti, što, između ostalog, izaziva opet negativan efekat na dugoročni, održivi razvoj države".
Potplati pa uloži
Hasić prepreke u poslovanju vidi i sa aspekta "neefikasnosti državne uprave, netransparentnosti javnih nabavki, a povrh svega korupcije i pravne nesigurnosti u BiH". S tim se slaže i Svetlana Cenić i kaže da je prva poruka koja se mora poslati stranim investitorima politička stabilnost. "Druga poruka je smanjenje korupcije. To su poruke koje moramo da pošaljemo stranim investitorima, a ne da se Japanci čudom ne mogu iščuditi što ih vodaju kojekuda i još traže pare. Znači da moraju da potplate da bi investirali, pa se ljudi pokupe i odu, i ne samo oni, bilo je još par tih delegacija koje su tako odlazile", kaže ona.

"Sa ovako korumpiranim vlastima, koje bi, što sam već hiljadu puta rekla, potpisale i masnu hartiju od bureka, samo da dođu do kredita i do nekih para, sreće sa stranim investicijama nema. Tamo gdje je visok nivo korupcije, tu su i špekulanti jako prisutni".

Vrlo bitna poruka koju BiH mora poslati investitorima, smatra ona, je i spremnost za ulaganje u istraživanje i razvoj, koje je već godinama na nuli, a prema razvojnoj strategiji Europske unije - Europa 2020, izdvajanje za istraživanje i razvoj trebalo bi iznositi 3 posto bruto društvenog proizvoda (BDP).
"Šta to znači? To su nove tehnologije, to su nova radna mjesta, to su nova znanja. Mi toga nemamo ni u viziji, ni u planu i kvalitetna strana investicija neće tamo gdje je neznanje, nego se najbolje osjeća tamo gdje su najveća izdvajanja za istraživanje i razvoj", tvrdi Cenić.
"Sačuvaj bože jeftine radne snage"
BiH ima i problem nestručne ali i jeftine radne snage. Bosanskohercegovački zvaničnici, kako kaže Cenić, hvale se jeftinom radnom snagom, misleći da će to privući investicije. "Sačuvaj bože zemlje koja se hvali resursima i jeftinom radnom snagom, a s druge strane, to je sve jeftina radna snaga koja nije naučila nove tehnologije, kao što ni rukovodni kadar nije naučio tržišno poslovanje".
Lista reformi neophodnih za privlačenje "pravih" stranih investicija, navode i Cenić i Hasić, može se redati u nedogled, no od nečega se mora krenuti. Hasić naglašava da BiH svakako mora smanjiti "silna porezna opterećenja - parafiskalna i fiskalna opterećenja, koja iznose oko 70 posto, znači rasteretiti proizvodnju, a prebaciti teret na potrošnju, kao i niz drugih radnji i postupaka koji se odnose na moderniziranje zakonskih propisa iz dosta oblasti".
Promijeniti svijest i mentalitet ljudi u BiH
Osim u zakonskim aktima, dodaje Cenić, promjene se moraju desiti i u mentalitetu ljudi. "Prvo se narod mora suočiti s tim da jako malo zna, jako malo pita za svoja prava, jako malo se informiše. Takav narod glasa. Glasa za one koji im onda prodaju priču da se i posao i sve može raditi u nekom ataru, a usput pričati o milijardama koje samo što nisu stigle, ili koje samo što se nisu napravile".
Symbolbild Korruption

Korupcija - ubica stranih investicija

To bi bio prvi korak, smatra ona, a drugi je triježnjenje, "da se zaista vidi financijska situacija u koju smo došli. Treći korak su promjene i traženje promjena, da bi imali u nekom srednjem periodu upravo to – ozbiljnu državu koja ozbiljno razgovara sa partnerima, a ne dovodi 'tašna, mašna, kofer – prevarant' likove, te pere novac i sve ostalo, i stvara raj za takve, a kad izađu pred govornicu, onda pričaju o euro-integracijama", kaže Cenić i kritički poručuje: "Mi smo glasali za ovakvu vlast. Mi je držimo 20 godina, manje ili više, ali isti se krug ljudi vrti 20 godina. Na nama je da prvo priznamo koliko ne znamo, koliko smo nesposobni, koliko smo apatični, koliko smo podanici, da bismo bilo šta mijenjali!"
Ništa bez dijaspore
Dok se nešto ne promijeni, malo svjetlosti odveć tmurnoj i apatičnoj slici bosanskohercegovačke ekonomije davat će dijaspora. Upravo dijaspora pruža BiH ogromnu financijsku pomoć i popunjava trgovinski deficit od 7 milijardi KM.
"Dva ključna izvora za popunjavanje negativnog skora u trgovinskim odnosima BiH sa ostatkom svijeta su direktne strane investicije i doznake koje dolaze od naše dijaspore. Što se tiče investicija, one su u padu, a što se tiče dijaspore, ona je i dalje izdašna i uspijeva popuniti taj ukupan iznos trgovinskog deficita do 7 milijardi konvertibilnih maraka".