1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Svjetske sile pod pritiskom novog "klimatskog pokreta"

Proteklog vikenda se u Kopenhagenu okupilo čak 100.000 ljudi koji su tržili usvajanje sporazuma o zaštiti klime. Međunarodna Konferencija o klimi ipak ima i veći potencijal od ovog, smatraju neki mediji u Njemačkoj.

Tik,tik, tik... - vremena je sve manje, poručuju učesnici demonstracija

"Tik,tik, tik..." - vremena je sve manje, poručuju učesnici demonstracija

Organizatori demonstracija u glavnom gradu Danske su očekivali trideset do pedeset hiljada demonstranata. Pojavilo ih se oko sto hiljada. List "Sueddeutsche Zeitung" piše kako su i sami organizatori demonstracija bili iznenađeni ovako velikim odzivom:

Paralelno s demonstracijama u Kopenhagenu, na ulice su izašli i stanovnici Sidneja u Australiji

Paralelno s demonstracijama u Kopenhagenu, na ulice su izašli i stanovnici Sidnija u Australiji

"Demonstracije su bile više nego samo protest zbog nedjelovanja političara. One su bile vidljiv dokaz novog globalnog pokreta, koji ima više uticaja na tok pregovora nego što je to po volji nekim političarima. Promjena klime ne ostaje u okvirima jedne države, ona ne poštuje granice. To prisiljava aktiviste s raznih strana da se ujedine.

Iza kulisa konferencije nevladine organizacije su odavno uvezane preko interneta, brzo razmjenjuju informacije, održavaju kontakt s delegacijama i tako saznaju koja država blokira pregovore u određenoj fazi. U roku od nekoliko sekundi ta informacije stiže u svjetsku javnost.

Kako je promjena klime u državama zapadne demokratije postala vrlo važna tema, to nijedna delegacija ne želi da se nađe na stubu srama. Široko rasprostranjena kritika tako ponekad postiže čuda, čak i u državama koje su obično gluhe na kritiku javnosti. Jer, na Konferenciji o klimi se ne igra na domaćem terenu, nego pred svjetskom javnošću.", piše "Sueddeutsche Zeitung".

Moguć pozitivan "sporedni efekat" konferencije

Na konferenciji u Kopenhagenu je ponovo vidljiv ogroman jaz između bogatih i siromašnih. Bogate države proizvode najviše ugljendioksida, a klimatske promjene najviše pogađaju stanovništvo siromašnih zemalja. Jedna od stvari o kojima se vode teški pregovori je pomoć koju bi industrijske nacije trebalo da plate siromašnim zemljama u naporima za očuvanje klime. "Frankfurter Allgemeine Zeitung" tako piše:

"Količina emisije ugljendioksida je postala jedinica za obračunavanje izgleda na svijetlu budućnost. Pomoć takve vrste siromašnima da se opravdati samo tvrdnjom da na taj način korist nemaju samo primaoci, nego i davaoci.

Suša u Indiji: Klimatske promjene najviše pogađaju siromašne zemlje

Suša u Indiji: Klimatske promjene najviše pogađaju siromašne zemlje

Stoga postoji mogućnost da se konferencija o klimi u jednom svijetu, pretvori u konferenciju koja će stvoriti klimu jedinstvenog svijeta. Ukoliko to bude tako, onda će konferencija u Kopenhagenu prerasti u takav skup u organizaciji UN-a, koji može da učiniti više nego svi svjetski parlamenti pojedinačno. Pri tome ne igra nikakvu ulogu da li Konferencija o klimi uopšte ima legitimitet za tako nešto.", stoji u listu "Frankfurter Allgemeine Zeitung".

Autor: Azer Slanjankić

Odg. urednica: Belma Fazlagić-Šestić