Svjetska smotra hrane i poljoprivrede
14. januar 2010Issa Ouedraogo sanja o tome da jednog dana izvozi svoje biološke proizvode koje gaji na području od oko 600 hektara u svojoj domovini Gani. No, da bi do toga došlo, pojedine vlade bi morale sa povoljnim kreditima da podrže manje poljoprivrednike, kaže Issa:
„Kada bi one to uradile, onda bi Afrika, odnosno prije svih Gana mogla prehrambenim i drugim poljoprivrednim namirnicama snabdijevati ostale zapadno-afričke zemlje.“
Issa se nada da bi i Evropa za njega mogla da postane unosnije tržište. No, problem je znatan porast carina na takve proizvode, jer ukoliko je neki proizvod prerađen, utoliko se povećavaju i carine koje na njega naplaćuje Evropska unija. To je garancija za uvoz pretežno sirovih proizvoda, kojih u Njemačkoj nema, kao što su recimo ananas, kafa ili kakao.
Naprimjer na sirovi kakao gotovo da i ne postoji carina pri uvozu u zemlje Evropske unije. No, u nekim drugim slučajevima, kao što su tropski voćni specijaliteti u konzervama, carina se povećava čak i do 146 odsto. Francisko Mari, referent za agrarnu trgovinu i ribarstvo pri Evangelističkoj službi za razvoj o tome kaže:
„Postoje različiti slučajevi. Naprimjer, ako bi se Arabica, kao pržena kafa, proizvodila u Africi, sigurno bi imala carinsku zaštitu od 100 do 120 procenata. No, zbog toga mi pržimo kafu i to čuva naše proizvođače od konkurenata na tržištu.“
Zemlje u razvoju kao jeftini izvoznici sirovih proizvoda
Drugi problem predstavljaju visoki standardi za životne namirnice koje se uvoze u Evropsku uniju, kao naprimjer higijenski ili zdravstveni standardi, ali isto tako i način na koji su napisana upustva, odnosno opis određene prehrambene namirnice. Mnogi takvi propusti ne služe neophodnoj zaštiti potrošača, kaže pored ostalog Francisko Mari i dodaje:
„60 odsto paradajza, koji se uzgaja za izvoz u Evropu u Maroku, dakle samo 60 odsto od ukupne žetve je za naše tržište. 40 odsto, kao jeftini paradajz, dolazi na tržište Maroka, i tamo je u konkurenciji sa normalnim paradajzom. Njega proizvode manji poljoprivednici u toj zemlji. I, to uništava njihova tržišta.“
Autor: Monika Högen/Senad Tanović
Odgovorni urednik: Mehmed Smajić