1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Svjedoci priznali da je u Pilicama ubijen veliki broj Srebreničana

Dževad Sabljaković20. april 2007

Na suđenju sedmorici oficira Vojske Republike Srpske, koji su u Haškom tribunalu optuženi za genocid u Srebrenici i zločine protiv čovječnosti u Žepi, svjedok Radivoje Lakić je potvrdio da je u julu 1995. kod sela Pilica kod Zvornika pogubljen veliki broj Bošnjaka, koji su pokušali iz Srebrenice da se probiju prema Tuzli.

https://p.dw.com/p/AQDA
Istina se ipak sazna
Istina se ipak saznaFoto: AP

Prema haškoj optužnici, velika grupa Bošnjaka koji su zarobljeni ili su se predali na raznim mjestima na putu "smrti i užasa", bili su najprije zatočeni u školi i domu kulture u Pilici. Potom su pripadnici policije i vojske Republike Srpske, pod komandom optuženih, prebacili preko 1000 zatočenih iz škole i streljali ih na vojnoj farmi Branjevo, a oko 500 ubili u samom Domu kulture ručnim bombama i puščanim mecima. Svjedok Radivoje Lakić je u to vrijeme bio upravnik vojne ekonomije Branjevo. Isticao je da ništa od tog masakra nije vidio, ali jeste čuo i znao.

« Saznao sam da je u školu i u Zadružni dom u Pilici dovezen izvjestan broj ljudi. Samo to sam saznao, a nisam išao da vidim ni organizaciju ni bilo šta drugo. Jedino što se znalo da su Muslimani. Putevi su na određen način iz pravca Pilice bili obezbjeđeni, da ti koji transportuju taj svijet mogu lakše da prolaze. To je, čini mi se bila nedelja, čuli su se pucnji, ne mogu vam reći da li je to bilo sat-dva, pola sata, tri sata... Moji zaključci su bili da likvidiraju taj dio svijeta. Nisam išao da vidim, ali zaključio sam da je u pitanju likvidacija ».

Istog dana na vojnu farmu Branjevo je, prema svjedočenju Lakića, došao kurir iz komande prvog bataljona Zvorničke brigade i zatražio da pošalje pet ljudi iz svoje radne čete u Pilicu.

« On je zatražio pet ljudi da idu u Pilicu na utovar likvidiranih ljudi dolje u Zadružnom domu. Ti ljudi su ipak stariji, veoma pošteni, dobri, prihvatili su ta naređenja, onako, na određen način najčovječanskije, da idu. Nije im bilo svejedno da idu na takav posao, pa čak se strefilo da sam čuo da je jedan od njih rekao: Ubijte me, ja ne smijem... i pobjegao je, ali nije ga niko prijavljivao, nije mu ništa bilo ».

Mada ništa, kako je isticao, nije vidio svojim očima, svjedok je potvrdio sve navode optužnice o masakru u Pilici, uključujući i to da su tijela pogubljenih iz masovne grobnice u blizini vojne farme Branjevo kasnije iskopana i prebačena na neko drugo mjesto. Šta je sada na tom stratištu, upitale su sudije.

« Sve su bageri sravnili, i tu se sada, mogu da vam reknem, planira gradnja škole, policijske stanice i niz drugih infrastrukturnih objekata ».

Likvidacija preko 1500 Bošnjaka kod Pilice jedan je od zločina koji se stavlja na teret petorici od sedam optuženih visokih oficira Vojske Republike Srpske, Ljubiši Beari, Vujadinu Popoviću, Vinku Pandureviću, Dragi Nikoliću i Ljubomiru Borovčaninu.