1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Svjedoci bez zaštite i podrške

U BiH je 1.300 neriješenih predmeta ratnih zločina, koji uključuju oko 8.000 osumnjičenih. Kako svjedočiti u predmetima ratnih zločina bez propisane službe zaštite i podrške svjedocima, kada se optuženi brane sa slobode?

U bijeljinskom Okružnom sudu aktuelno je suđenje četvorici optuženih za ratne zločine u logoru Batković pored Bijeljine. Optuženi se brane sa slobode i svojih radnih mjesta. Jedan od optuženih za premlaćivanja, koja su imala i smrtne ishode, sjedi pored svjedoka na klupi u hodniku. "Srdačno" razgovaraju, a potom se svjedok na suđenju ne sjeti njegovoga lika. Štaviše, svjedok žustro reagira zbog toga što je uopšte pozvan da svjedoči. Zašto je tako u bh. pravosuđu?

Bez službe zaštite i podrške svjedocima

Džafer je prošao torturu u logorima Luka i Batković

Džafer je prošao torturu u logorima Luka i Batković

Milomir Čodo, sekretar Okružnog suda u Bijeljini, kaže da ovaj Sud nema posebnu službu, ali ima mogućnost za zaštitu i podršku svjedocima. Za to je potrebno podnijeti zahtjev i dobiti odobrenje Suda.

"To, na neki način, rješavamo od slučaja do slučaja. Nas obezbjeđuje Sudska policija i mislim da je bilo, recimo, slučajeva gdje je svjedok, da bi došao na glavni pretres, tražio neku vrstu zaštite i u putu do dolaska do zgrade Suda. To je sve, u principu, od slučaja do slučaja, u zavisnosti od opravdanosti zahtjeva i slično. Ali da postoji neka služba kao organizaciona jedinica koja bi se time bavila, znači, ne."

Avdić je imao maksimalnu zaštitu

Avdić je imao maksimalnu zaštitu

Ni Osnovni sud u Brčkom nema Službu za podršku svjedocima. Brčak Džafer Deronjić premlaćivan je i maltretiran u logorima Luka u Brčkom i Batković kod Bijeljine. Uz psihičke posljedice koje nakon rata nosi, izgubio je i vid na jedno oko. Kao član brčanskog udruženja logoraša svjedočio je u Hagu i Brčkom, a svjedočit će i u Bijeljini. Kaže da se ne plaši svjedočiti jer to smatra svojom obavezom.

"Ali imamo dosta ljudi, kad mu stigne poziv, da dođe kod nas ovdje i kaže ja neću ići, iz toga i toga razloga ne smijem. Ja govorim iz ličnog iskustva, nikakve zaštite nemamo i kada pričam kakva je razlika Hag i ovdje, to je kao nebo i zemlja. Da li su takvi propisi, ne bih ulazio u to, ali, na žalost, to je tako. A ako se ne odazoveš pozivu uhapse te usred grada."

Pozitivni primjer

Poljoprivredno dobro u Batkoviću pored Bijeljine nekadasnji logor

Poljoprivredno dobro u Batkoviću pored Bijeljine nekadasnji logor

Bijeljinac Hurem Avdić živi i radi u Austriji. Imao je 13 godina u junu 1992. godine kada su mu zločinci pred očima ubili oca Ramu, a potom silovali sestru i bratovljevu tek porođenu suprugu. Za Deutsche Welle prenosi svoja iskustva sa svjedočenja državljanima Srbije optuženima za taj zločin. Avdić kaže da su on, majka, sestra i zet imali policijsku pratnju od granice do Beograda, a potom su smješteni u hotel sa obezbjeđenjem. Služba za podršku svjedocima u beogradskom Specijalnom sudu za ratne zločine obezbijedila im je ljekare i potpunu sigurnost.

"Mi smo imali maksimalnu zaštitu što se tiče dolaska u Sud, da se ne bismo susreli sa optuženima. Za vrijeme suđenja policija je bila unutra. Kad je sestra trebala dati izjavu, mi smo zahtijevali da se ona ne susretne s njima, zbog posljedica i zbog svega. Za vrijeme cijelog ovog procesa koji se vodi, optuženi se nalaze u pritvoru", kaže Avdić.

Odsustvo podrške efikasnijem bh. pravosuđu

Bosanskohercegovačko pravosuđe nije ispunilo minimum predviđenih elemenata zaštite i podrške svjedocima

Todorović: "Bosanskohercegovačko pravosuđe nije ispunilo minimum predviđenih elemenata zaštite i podrške svjedocima

Branko Todorović, predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava u RS, kaže da bh. pravosuđe, osim djelimično Suda BiH, nije ispunilo ni minimum predviđenih elemenata zaštite i podrške svjedocima. Okružni i kantonalni sudovi, na kojima je sve više procesa optuženima za ratne zločine, takve službe uglavnom nemaju. Tvrdi da se sve to uklapa u jedan poražavajući trend odsustva političke podrške efikasnijem pravosuđu u BiH.

"Mnogi počinioci najtežih ratnih zločina ostali su ili će ostati nekažnjeni zbog toga što društvo nije pružilo adekvatnu i očekivanu pomoć svjedocima. Trebamo svakako imati u vidu da su svjedoci najčešće i sami žrtve, da se vrlo često radi o povratnicima koji i ovako žive u konstantnoj nesigurnosti, da se vrlo često sreću na ulici sa počiniocima zločina", kaže Todorović.

Domaće obaveze i međunarodni standardi

Maja Maričić, službenica za odnose sa javnošću Misije OSCE u BiH, kaže da trenutno alarmantno mali broj sudova u entitetima i Brčko Distriktu ima adekvatnu infrastrukturu i osoblje da bi mogli da se pozabave potrebama zaštite i pružanja podrške ugroženim svjedocima koji svjedoče u predmetima ratnih zločina. Misija OSCE u BiH, ističe Maričić, svjesna je konkretnih slučajeva u kojima je ta situacija doprinijela ponovnoj traumatizaciji svjedoka, ali i nemogućnosti da se osiguraju dokazi od ključnog značaja.

Okružni sud u Bijeljini nema posebnu službu, ali ima mogućnost za zaštitu i podršku svjedocima

Okružni sud u Bijeljini nema posebnu službu, ali ima mogućnost za zaštitu i podršku svjedocima

"Hitnost rješavanja te situacije se samo povećala u svjetlu velikog broja predmeta koji su nedavno prebačeni sa Suda BiH na nivo entiteta i Brčko Distrikta. Mnogi od tih predmeta, naime, uključuju ugrožene svjedoke, a nedostatak adekvatne zaštite i podrške svjedocima prijeti da umanji sposobnost tih sudova da djelotvorno procesuiraju te predmete u skladu sa domaćim obavezama i u skladu sa međunarodnim standardima", ističe Maričić.

Hitnost i važnost rješavanja problema

Stoga je, kaže se u zvaničnom komentaru Misije OSCE, od ključne važnosti da organi vlasti u BiH preduzmu konkretne korake kojima će osigurati da nadležni sudovi i tužilaštva budu opremljeni neophodnim resursima u skladu sa Državnom strategijom za procesuiranje ratnih zločina.

Autor: Emir Musli

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić