1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Svima pohvale, samo BiH kritike

Zemlje Zapadnog Balkana danas (16.10.) dobijaju „ocjene“ za svoj napredak u procesu evrointegracija. Pohvalama Evropske komisije mogu se nadati Crna Gora, Srbija, Kosovo Albanija i Makedonija, a kritike očekuju BiH.

U kalendaru EU sredina oktobra rezervisana je za najznačajnije godišnje dešavanje u oblasti evropske politike proširenja. Evropska komisija danas (16.10.) usvaja izvještaje o napretku koji su, u godini za nama, ostvarile zemlje koje se nalaze u procesu evrointegracija. Istovremeno se predstavljaju i osnovni principi strategije proširenja EU za sljedeću godinu. Ovogodišnji izvještaj, prema riječima komesara za proširenje Štefana Filea, staviće fokus na nekoliko stvari, počev od ulaska Hrvatske u EU, što se navodi kao primjer transformativne moći proširenja preko vjerodostojnosti politike proširenja, koja opstaje uprkos finansijskoj krizi do ponovljene predanosti Evropske komisije evropskom putu zemalja Zapadnog Balkana:

“Imamo novi moto za ovogodišnji izvještaj o napretku, a on glasi: osnovno na prvom mjestu. A osnovno u procesu pristupanja su vladavina prava, borba protiv korupcije, ali i ekonomska pitanja. Želimo da zemlje kandidati ulaze u EU i ekonomski pripremljeni“, najavio je komesar File.

Stefan Füle EU Erweiterungskommissar

Povjerenik za proširenje Stefan Füle

Ekonomija među prioritetima za Zapadni Balkan

U Briselu i ove godine ponavljaju da je proces pristupanja EU postao sveobuhvatniji i zahtjevniji. Upravo zbog lekcija naučenih iz prethodnih proširenja, evropska dvadesetosmorka sada pitanja kao što su vladavina prva, jačanje demokratskih institucija, poštovanje osnovnih prava, regionalnu saradnju, ali i po prvi put ekonomska pitanja, stavlja pred potencijalne članice kao prioritete. I dok je oblasti pravosuđa, pravde i sloboda već uvrstila u vrh pristupnih pregovora, Evropa ovoga puta posebnu pažnju zemljama Zapadnog Balkana skreće na jačanje njihove ekonomske politike, nepostojanje funkcionalne tržišne ekonomije u regionu, visok stepen nezaposlenosti, pogotovo među mladima i neophodnost povratak privrednog rasta. Od zemalja Zapadnog Balkana Brisel i dalje očekuje reformu pravosudnog sistema, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, poštovanje osnovnih prva, među kojima se posebno insistira na pravu slobode medija, izražavanja i pravima manjina, a poziva se i na tješnju regionalnu saradnju i rješavanje otvorenih pitanja, kao među zemljama regiona, tako i onih koje zemlje u procesu proširenja imaju sa članicama Unije.

Das Gebäude des Parlaments und der Regierung in Sarajevo, Bosnien und Herzegowina. Copyright: DW/Samir Huseinovic Dezember, 2012, Sarajevo

Bosnien und Herzegowina Jahresrückblick 2012

Pregled urađenog na Balkanu u 2013

Kako izvještaj o napretku obuhvata događaje u posljednjih godinu dana, očekuje se da će pored ulaska Hrvatske u članstvo, značajna pažnja Evropske komsije ovoga puta biti posvećena „briselskom dogovoru“ Beograda i Prištine, kao i odluci Savjeta EU da otvori pregovore o članstvu sa Srbijom odnosno pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju sa Kosovom. Crna Gora je u godini za nama radila na pripremi za otvaranje poglavlja posvećenih vladavini prava u okviru započetih pregovora o članstvu. Albanija je na putu ka statusu kandidata radila na preporukama Brisela u cilju borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. U slučaju Makedonije očekuje se da će Evropska komisija i dalje insistirati na neophodnosti rješavanja pitanja imena u okviru dijaloga kome posreduju UN. BiH i ove godine može očekivati prevashodno kritički izvještaj Evropske komisije, zbog nedostatka političke volje u zemlji za primjenu presude u slučaju Sejdić Finci, zbog čega zemlja i dalje zaostaje kako na svom putu ka EU tako i na ekonomskom planu.

Autorica: Marina Maksimović

Odgovorna urednica: Zorica Ilić