Svijet u ponoru? | Politika | DW | 12.02.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Svijet u ponoru?

Međunarodni poredak erodira, a opasnost od ozbiljnih sukoba raste. Minhenski izvještaj o bezbjednosti donosi sliku svijeta koja zabrinjava – i određuje smjernice za predstojeću konferenciju o bezbjednosti.

Stručnjaci za bezbjednost su rijetko optimisti, a izvještaji o bezbjednosti rijetko optimistični. To važi i za novi Minhenski izvještaj o bezbjednosti. On nosi naziv "Do ponora – i nazad?” i u njemu se govori o novom vidu nesigurnosti. Svijet se protekle godine znatno približio rubu teških oružanih sukoba, piše u uvodu predsjednik Bezbjednosne konferencije u Minhenu, Volfgang Išinger – "isuviše blizu”. Išinger pritom ukazuje na opasno mahanje oružjem između SAD i Sjeverne Koreje, na rastući rivalitet između Saudijske Arabije i Irana i na nepromijenjeno visoke napetosti između NATO-a i Rusije u Evropi.

Povlačenje SAD

Kao i prethodne tri godine, izvještaj priprema teren za Bezbjednosnu konferenciju u Minhenu koja se održava krajem ove nedjelje. I na neki način, novi izvještaj je aktualizacija prošlogodišnjeg. Još u februaru 2017. godine, autori su upozoravali da bi SAD, tada predvođene novom Trampovom vladom, mogle da odustanu od svoje uloge garanta međunarodne stabilnosti i da svoju spoljnu politiku usmjere unilateralnije ili čak nacionalistički. Upravo to je konstantovano u ovogodišnjem izvještaju: SAD se povlače od svoje vodeće uloge.

One pokazuju slab interes za izgradnju regionalnih i globalnih institucija, koje postavljaju pravila za kreiranje međunarodnih odnosa. SAD su se oprostile od politike koja se zasniva na zajedničkim vrijednostima. Zajednički interesi za SAD sada još samo postoje u pojedinačnim tačkama. To se jasno vidi kroz znatno manje zanimanje za diplomatiju: budžet za ministarstvo spoljnih poslova je značajno smanjen – dok je istovremeno povećan budžet za naoružanje. U izvještaju o bezbjednosti se citira američki stručnjak za spoljnopolitička pitanja G. Džon Ajkenberi: "Najmoćnija svjetska nacija je počela da sabotira poredak koji je sama uspostavila”.

Odvajanje Evropljana?

Za Evropljane to između ostalog znači da snažnije nego do sada treba da se pobrinu za sopstvenu sigurnost. U izvještaju se podsjeća na izjavu kancelarke Angele Merkel, nakon njemačke posjete predsjednika SAD, Trampa, u maju 2017. godine: "Vremena kada smo u potpunosti mogli da se oslonimo jedni na druge, u određenoj mjeri su prošla”. Sada, dodala je kancelarka, Evropljani moraju svoju "sudbinu zaista da uzmu u svoje ruke”. Time se misli i na veće troškove za vojsku. Ukoliko bi se sve zemlje EU i Norveška pridržavale cilja i zaista izdvajale dva procenta od bruto društvenog dohodka, do 2024. godine bi izdvajanja za vojsku porasla za pedeset odsto, na oko 36 milijardi dolara. Ali da bi evropska vojska zaista bila efikasnija, prije svega mora da bude bolje umrežena. Autori izvještaja govore o "propustima u umrežavanju i digitalizaciji”. Ali za uklanjanje tih propusta su potrebna dodatna sredstva. Takođe bi bila potrebna i konsolidacija široko razgranatog evropskog izvoza oružja.

Ipak u izvještaju se primjećuju pokušaji povezivanja evropskih snaga odbrane: 25 država je odlučilo da u ukviru novoosnovane, takozvane Stalne strukturne saradnje (PESCO, Permanent Structered Cooperation) na bazi EU koordinišu odbrambenu politiku. Francuska i Njemačka zajednički žele da razviju novu generaciju borbenih aviona. I u Francuskoj je sa predsjednikom Emanuelom Makronom ideja o formiranju zajedničke evropske vojske dobila moćnog zagovornika.

Klimatske promjene, sukobi, migracije

I u drugim oblastima je novi izvještaj o bezbjednosti nastavak prethodnog. Još prošle godine su velike teme bile klima i migracija. U izvještaju se izražava žaljenje što su SAD istupile iz Pariskog sporazuma i što se u novoj nacionalnoj strategiji na klimatske promjene više ne gleda kao na bezbjednosni rizik.

U izvještaju se podsjeća da su 2017, 2015. i 2016. bile tri najtoplije godine od kako se vrše mjerenja i da su ih obilježila katastrofalna nevremena, suše i poplave. Istovremeno se ukazuje i na povezanost klimatskih promjena i sukoba. Klimatske promjene djeluju kao „pojačivač sukoba", navodi se. „Nastavak velikog broja oružanih sukoba jedan je od glavnih razloga za migraciju, protjerivanje i glas", stoji u dijelu izvještaja u kome se govori o Africi i migraciji.


Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android