1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Svi žele Ivu

2. novembar 2011

Ivo Andrić je svojim romanom „Na Drini ćuprija“ učinio slavnim most u Višegradu i prije 50 godina dobio Nobelovu nagradu za književnost. Danas se za njega otimaju Hrvati, Bošnjaci i Srbi.

https://p.dw.com/p/133ZR
Ivo Andrić sa suprugomFoto: AP

Tageszeitung iz Berlina piše kako sukob oko Andrića i njegove zaostavštine mnogo govori o stanju u kojem se nalaze države koje su bile u sastavu bivše Jugoslavije. „Sukob zvuči kao tričarija. Riječ je o jednoj knjizi. Ali ipak ne samo o tome, iza toga ključa cijeli svijet nacionalističkih predrasuda i neprijateljstava...Most na Drini u istočnobosanskom Višegradu nalazi se u regionu u kojem se stoljećima vode borbe i koji do danas nije postao miran. Ovdje se susreće Zapadno Rimsko Carstvo sa Istočnim, Okcident i Orijent, Osmanlije i Habsburgovci, katolici i pravoslavni, Srbi i Muslimani.“

Ivo Andric 50 Jahre nach dem Nobelpreis Flash-Galerie
Most koji je trebao spajatiFoto: cc-by-sa Julian Nitzsche

List dalje navodi primjere sudskih postupaka koji se vode oko zaostavštine Ive Andrića i konstatira: „Koliko je to bizaran sukob, razumije se tek nakon što se Andrić i njegovo djelo bolje promotre. U njegovim romanima pojavljuje se cjelokupno multikulturalno društvo Bosne i Hercegovine. U „Na Drini ćupriji“ rijeku prelaze stotine figura: austrijski činovnici, jevrejske zanatlije, religiozni i politički fanatici, islamski trgovci, srpski seljaci, katolički vjernici. Nema glavnog lika. Samo most spaja sve i formira centar dešavanja nespojivog društva. Riječ je o knjizi punoj nasilja između dva velika carstva i individua. Andrić opisuje takvim intenzitetom koji je jedva podnošljiv. Ali ne prema mustri o zlim osvajačima i dobrim starosjediocima. Na svim stranama Andrić pokazuje one koji su spremni gaziti preko leševa za moć, novac, ljubav i priznanje i one koji su i pod barbarskim okolnostima sačuvali smisao za humor, srce i mozak. Sa njima Andrić povezuje nadu u pomirenje kultura. Od te nade Andrić nije nikada odustao,“ komentira Tageszeitung.

List stoga postavlje sljedeće pitanje: Nije li paradoksalno da sa svih strana pokušavaju upotrijebiti u vlastite svrhe autora koji je svojim romanima pokušavao izgraditi most između nacija?

Hvala Papandreou!

Glavna tema u njemačkoj štampi danas (2.11.) je međutim najava grčkog premijera Papandreoua o održavanju referenduma na kojem će građani Grčke odlučiti da li će prihvatiti financijsku pomoć zemalja euro-zone.

„Političko samoubistvo.“ Ovako odluku ocjenjuje Leipziger Volkszeitung i postavlja sljedeće pitanje: „Jesu li Grci pri sebi?“

Griechenland Referendum Papandreou Flash-Galerie
Papandreou - Političko samoubistvo?Foto: dapd

List Neuen Tag smatra da je Papandreou zloupotrijebio povjerenje partnera iz euro-zone: „Mir na euro-frontu – to je bio najvažniji cilj lidera 17 članica EU na prošlosedmičnom samitu. Papandreou pri tome nije igrao otvorenih karata.“

„Hvala Giorgos Papandreou! Hvala što ste konačno pružili dokaz svoje nesposobnosti da zemlju izvedete iz njene najteže krize,“ komentar je u listu Weser-Kurier.

Tragedija ne poznaje Happy End

Pomalo iznenađujuće je da brojni listovi imaju i razumijevanja za ovu odluku grčkog premijera.

„Kada je, ako ne sada, potreban referendum? Ono što je dogovoreno na brutalnim smanjenjima duga, mjerama štednje i strukturalnim reformama – protiv volje grčkog naroda nije izvodljivo,“ piše Berliner Zeitung.

Ostee-Zeitung je pak kratak i jasan u komentaru postojeće situacije: „Tragedija ne poznaje Happy End.“

Autorica: Zorica Ilić

Odg. urednik: Azer Slanjankić