1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Sve vodi ka tome da se nezdravo hranimo

Skandali oko zatrovane hrane posljednjih godina pokazuju da je put od proizvođača do potrošača sve manje transparentan, te da su brojni skandali nastali kao posljedica sistema industrijske poljoprivrede.

default

Skandal sa dioksinom - Samo jedan u nizu

Upitate li potrošača u Njemačkoj kako izgleda jedno seosko imanje, većina ih ima još uvijek pred očima sliku seoske idile. No stvarnost u međuvremenu često izgleda drugačije: životinjske staje u kojima se životinje što je moguće brže pripremaju za klanje, hranjene su najčešće stočnom hranom koja je uvezena iz prekookeanskih zemalja. U ovakvim prilikama se ne treba čuditi kada na površinu isplivaju informacije o trovanju dioksinom kao što je to trenutno slučaj, smatra Johannes Remmel, ministar za zaštitu potrošača u njemačkoj saveznoj pokrajini Nordrhein-Westfalen. S ovim mišljenjem se slaže i Benedikt Haerlin iz Fondacije „Budućnost poljoprivrede“. On smatra da rastuća industrijalizacija proces prozvodnje za potrošače čini sve manje transparentnim:

„Mora se jasno reći da mi danas kao potrošači pod vodstvom industrije trošimo mlijarde na pogrešnu ishranu. Cjelokupne reklame, koje su napravljene za životne namirnice, u osnovi gledano su reklame za nezdrave životne namirnice.“

Deutschland Landwirtschaft Kraftfutter-Pellets für Milchvieh

Životinje se najčešće hrane stočnom hranom uvezenom iz prekooceanskih zemalja

Potrošači ne žele trošiti puno novca

U međuvremenu Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da se 60 posto svih smrtnih slučajeva širom svijeta događa zbog bolesti koje nisu zarazne. Većina smrtnih slučajeva dešava se usljed bolesti koje su u uskoj vezi sa ishranom, kao što su primjerice bolesti krvog sustava, dijabetes ili prekomjerna težina. Glavni uzrok je pretjerana konzumacija mesa, brze hrane i gotovih jela. Naravno jedan od bitnih problema predstavlja i činjenica da brojni potrošači nisu spremni potrošiti više novca za kvalitetniju hranu. Dakle, hrana mora biti jeftina – i proizvođači stoga štede tamo gdje mogu kako bi smanjili konačnu cijenu. U prosjeku njemački potrošači troše samo 11 procenata svojih prihoda za životne namirnice, a to je moguće samo zato jer je poljoprivreda subvencionirana od strane države i EU. No, Benedikt Haerlin smatra da za ovakvo stanje nisu odgovorni potrošači, već ipak industrija i političke strukture.

„Ovaj koncept ne dolazi od potrošača, već je u prvoj liniji rezultat određenih poslovnih modela koje imaju porijeklo u poljoprivredi. Dakle riječ je o industrijskoj poljoprivredi koja proizvodi vrlo jeftine sirovine za naše prehrambene proizvode,“ smatra Haerlin.

Zaključak bi bio manje globalizacije, više lokalne poljoprivrede – i prije svega održive poljoprivrede koja ne proizvodi samo jeftine proizvode.

Autori: H. Jeppesen/Z. Ilić

Odg. urednica Belma Fazlagić-Šestić