1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Sve više ovisnika o šopingu

24. decembar 2012

Skoro četvrtina Nijemaca ne ide u kupovinu samo kako bi nabavila stvari koje su im potrebne. Šoping za njih predstavlja protivtežu emotivnim problemima, a za neke je kupovina postala patološka ovisnost.

https://p.dw.com/p/178R9
Foto: picture-alliance/chromorange

Internet portal N-TV tako prenosi rezultate studije Univerziteta Zeppelin u Fridrihshafenu koji još od 1990. godine proučava ponašanje kupaca u Njemačkoj. Prema rezultatima studije ovog univerziteta, 2010. godine je broj ovisnika o šopingu iznosio 7 odsto, a danas ih je već 12 odsto, prenosi N-TV i nastavlja:

"Neobjašnjivo je zašto je broj ovisnika posebno porastao na istoku Njemačke (sa 6 na 19 procenata). Na zapadu ove zemlje je taj broj ostao praktično konstatan (10 odsto). Ovisnost o kupovini ima veze sa emotivnom kompenzacijom frustracija u svakodnevici, govore rezultati studije. Porast ovisnosti o šopingu bi se mogao dovesti u vezu s time da je sama kupovina postala sve više virtualna (kupuje se na kredit, preko kartica ili interneta). Novčanica koja se ima u rukama je opipljiva, ona predstavlja stvarnu vrijednost u očima potrošača.

Karavate su na vrhu ljestvica "poklona za nestanak na policama ormara"
Karavate su na vrhu ljestvice "poklona za nestanak na policama ormara"Foto: Fotolia/ArTo

Osim toga se tokom proteklih godina umnogome promijenilo ponašanje potrošača. I dok su se u šezdesetim i sedamdesetim godinama prošlog vijeka krediti uzimali najčešće za kupovinu nekretnina ili kako bi se završile škole, danas se oni uzimaju za televizore, namještaj ili mobilne telefone.

Božić mnogi na Zapadu poistovjećuju samo sa kupovinom poklona
Božić mnogi na Zapadu poistovjećuju samo sa kupovinom poklonaFoto: picture-alliance/dpa

Žene su nešto više pogođene ovisnošću o kupovini od muškaraca. U većini emancipovanih društava kupovina je inače stvar koja se prepušta ženama. One su stoga i snažnije izložene "impulsu kupovine" od muškaraca, navodi studija. Za neke žene je kupovina osim toga područje života u kojem same sebe doživljavaju kao kompetentne osobe", prenosi N-TV.

Bacanje para kroz prozor

Uoči Božića većina Nijemaca je pod pritiskom zbog nabavke poklona za članove porodice. Mnogi koji ne nađu "nešto odgovarajuće" hvataju se za slamku i kupuju nepotrebne stvari, prenosi list Berliner Zeitung.

"Prema rezultatima jedne ankete, Nijemci svake godine potroše 4,9 milijardi eura na nepotrebne poklone. Najbolja prilika da se novac uzaludno potroši predstavlja dogovor koji glasi: "Ove godine ne kupujemo ništa jedno drugome!" Kod ovakvih dogovora se već polazi od toga da će druga strana ono "ništa" tajno pretvoriti u "samo sitnicu". To donosi ne samo potencijal za konflikt, nego i uzaludan trošak.

Samo sitnica...
Samo sitnica...Foto: detailblick/Fotolia

Skoro pet milijardi bačenih eura je užasavajuća suma, a šarmantna alternativa tome je izreka književnice Thyde Monnier: 'Poklon je vrijedan onoliko, koliko je uloženo ljubavi da bi ga se pronašlo' ", stoji u listu Berliner Zeitung.

Isus nije bio kapitalista

Na ovu temu osvrće se i list Tageszeitung iz Berlina:

"Isus nije bio kapitalista. Logično, moderni kapitalizam je nastao tek 1800 godina nakon njegovog rođenja. Ipak Božićni praznici su odavno postali simbol pretjerivanja i obilja koje kapitalizam nosi. Njemačko ministarstvo za ekologiju je napravilo istraživanje koje je prebrojalo koliko predmeta posjeduje svaki stanovnik ove države. Došlo se do podatka o prosječnih 10.000 predmeta. Najmanje polovina ovih predmeta se ne koristi nego stoji u ormarima i zagađuje okolinu. Prvo pri proizvodnji, a potom i kao smeće.

TV, mobilni telefoni: svi žele da imaju samo najnoviju seriju elektronskih uređaja
TV, mobilni telefoni: svi žele da imaju samo najnoviju seriju elektronskih uređajaFoto: picture-alliance/dpa

Nameće se jednostavno rješenje ovog problema. Svako bi trebalo da kupuje samo polovinu od onoga koliko kupuje sada. Naravno da naša kapitalistička privreda u tom slučaju ne bi bilježila toliku stopu rasta. Ali, barem bi naša okolina bila spašena.

Ipak, stvari ne stoje tako jednostavno. To pokazuje i sadašnja kriza eura. Jednoglasno se zemljama u krizi predlaže: generišite privredni rast. Političke debate se vode samo o tome kako povećati rast privrede. Ali, ova planeta nije "beskonačna". Privreda ne može beskonačno rasti.

Rasprodaja: Pravilo "kupi više za manje novca" obično se pretvori u - "potroši više nego što si planirao".
Rasprodaja: Pravilo "kupi više za manje novca" obično se pretvori u - "potroši više nego što si planirao".Foto: picture-alliance/dpa

Kapitalizam, dakle, funkcioniše drugačije nego što se to vidi u reklamama. Ne radi se o robi na koju trošimo novac i koju poklanjamo za Božić. Produkti su samo sredstvo koje služi za više ciljeve. Konačni cilj su radna mjesta. Mi radimo da bismo radili. Samo onaj ko radi ima prihode, sigurnost i društveno priznanje.

To podsjeća na Isusa koji je stalno propovijedao kako bogatstvo ne donosi sigurnost. "Ne treba skupljati ovozemaljska blaga, koja jedu moljci i koja hrđaju." Isus nije znao šta je kapitalizam. Ali njegove zapovijedi su i dalje aktualne, ako uopšte želimo da preživimo", navodi se u komentaru lista TAZ.

Autor: Azer Slanjankić

Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić