Sve veći otpor prema ustavnim promjenama

Ukoliko ustavni amandmani ne budu usvojeni u parlamentu do početka maja i sprovedeni nakon izbora u oktobru, BiH bi se mogla suočiti sa izuzetno ozbiljnim problemima. Ovo je upozorio visoki predstavnik medjunarodne zajednice u BiH, Christian Schwarz-Schilling, koji je ocijenio :

„ Za taj posao, vrlo je malo vremena, jer će u suprotnom slučaju odgadjanje trajati čak do 2010. godine“, rekao je Schwarz-Schilling u Sarajevu.

Naime, slabe zajedničke institucije, poput tročlanog Predsjedništva BiH, sporog i neefikasnog Vijeća ministara i stalno posvadjanog parlamenta, u sadašnjem obliku djelovaće još četiri godine, ako ustavni amandmani ne budu prihvaćeni u parlamentu. Najkasniji datum za raspisivanje izbora je četvrti maj i do tada ustavni amandmani moraju biti prihvaćeni. Opasnost da budu odbijeni zaista postoji. Iako su lideri sedam politickih stranaka usvojili paket ustavne reforme, otpori ponudjenim rješenjima sve su veći. Sulejman Tihić, lider Stranke demokratske akcije, smatra da kritičari sporazuma nisu u pravu :

„ Usvajanjem amandmana, dobijamo jače nadležnosti države BiH, efikasniju i funkcionalniju vlast. To ubrzava naš evropski put“.

Najveći otpor usvojenom paketu ustavne reforme pružaju stranke Hrvata u BiH. One smatraju da je ustavni sporazum nepravedan i da od Hrvata pravi nacionalnu manjinu. Posebno se zamjera prijedlogu o entitetskom glasanju u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, koji vodi stalnim blokadama tog tijela i u posebno neravnopravan položaj stavlja Hrvate, kao najmalobrojniji narod u BiH. Ustavnom sporazumu se usprotivila i Biskupska konferencija BiH i zatražila od hrvatskih stranaka i poslanika da ga odbiju u parlamentu. Tihić, medjutim, smatra da se zamjerke Hrvata mogu otkloniti u drugoj fazi pregovora o ustavnim promjenama :

„Takodje je važno istaći da je ovo samo prva faza u kojoj nismo mogli obuhvatiti sva sporna pitanja. Medjutim, dogovorili smo se da će nakon općih izbora 2006. godine uslijediti druga faza, kada ćemo nastaviti proces reformi ustava“, ističe Sulejman Tihić.

Bez hrvatskih poslanika, ustavne promjene ne mogu biti prihvaćene u parlamentu. Na ustavni sporazum, kao na izdaju i cementiranje etničke podjele zemlje, grmi i bošnjački patriotski blok, koji predvodi Stranka za BiH. S druge strane, sporazum, uz sedam političkih stranaka, podržavaju i SAD i EU. To, medjutim, ne znači da će ustavne promjene dobiti „zeleno svjetlo“ u parlamentu, jer su njihovi protivnici sve brojniji.