Sve teže do azila
19. juni 2010Broj novih zahtjeva za dobijanje azila od 2006. godine ponovo je porastao. Tada je broj novih zahtjeva za azil godišnje iznosio oko 191 000. Početkom devedesetih godina broj zahtjeva za dobijanjem azila u zemljama EU je zbog raspada Jugoslavije i ratova na Balkanu iznosio skoro 680 000.
U prošloj godini najveći broj azilanata u EU dolazi iz Afganistana, Rusije, Somalije i Iraka. Broj azilanata iz Iraka kontinuirano opada, dok se iz Afganistana povećava. Najviše prihvaćenih izbjeglica u prošloj godini došlo je iz Somalije (13 425), potom iz Iraka (13 130), te iz Afganistana (7 100).
Najviše zahtjeva u Velikoj Britaniji
Najviše zahtjeva za izdavanjem azila u prošloj godini prihvatila je Velika Britanija (12 500), slijedi Njemačka (12 100), te Francuska (10 000). Porijeklo osoba koje podnose zahtjeve za azil i njihovo prihvatanje razlikuje se od zemlje do zemlje. Tako je u Velikoj Britaniji veliki broj osoba koje dolaze iz Zimbabvea, nekadašnje britanske kolonije. Statistički gledano najveći broj prihvaćenih azilanata predstavljaju Rusi u Poljskoj. Tako je u Poljskoj 2 500 Rusa dobilo pravo na azil što je oko 95 posto od podnesenih zahtjeva.
Drastično manji broj zahtjeva za azil je u Italiji i Grčkoj. Ove zemlje naime pokušavaju izbjeglicama onemogućiti ulazak još ispred svojih obala, odakle ih vraćaju u zemlje porijekla. Italija po pravilu izbjeglice šalje natrag u Libiju na osnovu zaključenog odgovarajućeg sporazuma. Organizacije za zaštitu ljudskih prava i Ujedinjeni narodi prije svih su kritizirale Grčku zbog navodnih manjkavosti u postupku izdavanja azila.
UN kritizira EU
Povjerenik UN-a za izbjeglice, Antonio Gutteres, kritizirao je tokom ove sedmice EU jer je, kako je rekao, dozvolila da dođe do erozije u ovoj oblasti. „Za one koji traže zaštitu postaje sve teže da podnesu zahtjev za izdavanjem azila. UNHCR je u brojnim državama registrirao porast neprijateljskog raspoloženja prema strancima,“ rekao je Gutteres naglasivši da to ne važi samo za zemlje EU, već i za druge industrijske zemlje izvan europskog kontinenta.
Autor: B. Riegert (zi)
Odg. urednik: S. Tanović