1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Sve se vidi, sve se zna

Policija u Njemačkoj se nada da bi novim metodama mogla lakše ući u trag islamističkim ekstremistima i spriječiti terorističke napade – u Njemačkoj i širom svijeta. Jedna od novih metoeda je tzv. online-pretres.

default

Tko smije kome pretraživati kompjuter? - Lista sa špijunskim programima u internetu

Prije nekoliko mjeseci je CCC – Chaos-Computer-Club – jedno udruženje njemačkih hakera iz Hamburga objavilo upozorenje: tko svoju poresku prijavu ispunjava i šalje putem interneta, mora računati s time da će ga država elektronski špijunirati. Naime, uz formular za poresku prijavu ureda za financije prikačen je poseban špijunski program, tzv. trojanac. Uzbuna u zemlji je bila velika, dok se nije ispostavilo da se radi o prvoaprilskoj šali.

U međuvremenu je taj scenario postao vrlo realan. Kada se radi o borbi protiv terorizma Ministarstvo unutrašnjih poslova ne isključuje mogućnost neopaženog instaliranja špijunskih programa na privatna računala. Predviđa se prikrivanje u obliku lažnih E-Mailova državnih službi. Opravdavajući te planove, stručnjak Demokršćanske stranke za pitanja unutrašnje politike, Wolfgang Bosbach, na televiziji čak pametuje čitavoj naciji:

”Online-pretraga se ne može obavljati nožem i vilicom, niti sa dogledom. Za to trebamo modernu tehniku, i E-Mail je jedan od primjera.”

Ministar unutrašnjih poslova Wolfgang Schaeuble već je daleko odmakao u izradi prijedloga zakona kojim bi se omogućilo korištenje tzv. trojanaca od strane državnih službi, prije svega policije. To je dio njegove strategije borbe protiv terorizma. Ali neočekivana zapreka došla je od strane Saveznog upravnog suda u februaru ove godine. Konstatacija suda: posezanje države za podacima na privatnim kompjuterima nije u skladu sa zakonom. Osim toga i brojni utjecajni Socijaldemokrati su protiv, poput ministrice pravosuđa, Brigitte Zypries:

"To bi u svakom slučaju predstavljao ozbiljan napad na pravo informacijskog samoodređenja, garantirano drugim članom ustava. A mnogi tvrde da se tu radi i o povredi člana 13, o nepovredivosti privatnog stana.”

Protivnici lažnih e-mailova državnih službi upozoravaju da bi na taj način povjerenje građana u državu bilo uništeno, jer se ne bi moglo znati koji je e-mail stvaran.

Iz ministarstva unutrašnjih poslova stižu umirenja: ova metoda bila bi primjenjivana samo u iznimnim slučajevima, možda pet puta godišnje. Policija mora, međutim, i tehnološki držati korak, tvrdi Joerg Ziercke, šef saveznog kriminalističkog ureda::

”Policija mora pratiti tehnički napredak koji koriste i zločnici, i ne smije dozvoliti da oni internet koriste kao posebno zaštićenu sferu. Mi trebamo taj instrument za otkrivanje terorizma, organiziranog kriminala, dječje pornografije, industrijske špijunaže i krijumčarenja oružija.”

....navodi Ziercke i dodaje: Savezni kriminalistički ured nema nikakvih interesa za podacima o bolestima, dnevničkim zapisima ili ljubavnim pismima običnih građana.

Ova vrsta online-pretrage već je dozvoljena u nekim zemljama EU, poput Španije, Rumunije, Slovenije ili na Cipru.