1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Svađa u redovima EU o pristupu zemalja zapadnog Balkana

Christoph Hasselbach30. mart 2009

Dali je Evropskoj uniji potrebna pauza u njenom daljem proširenju ili ne ? O tome su u subotu (28. marta) u zamku Hluboka nad Vltavom, u Češkoj, na neformalnom susretu razgovarali ministri vanjskih poslova EU

https://p.dw.com/p/HM1J
Francuski ministar vanjskih poslova Bernard Kouchner (desno) i predstavnik EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Javier Solana (lijevo) na susretu u dvorcu Hluboka nad Vltavom
Francuski ministar vanjskih poslova Bernard Kouchner (desno) i predstavnik EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Javier Solana (lijevo) na susretu u dvorcu Hluboka nad VltavomFoto: AP

Poziv njemačke kancelarke Angele Merkel da se u okviru daljeg proširenja Evropske unije napravi pauza naišao je na brojne kritike na konferenciji ministara vanjskih poslova i to kako među onima čije su zemlje već članice Unije tako i kod onih koje tek žele da pristupe Evropskoj uniji. Kako je nedavno izjavila Merkelova, Evropska unija bi u dogledno vrijeme primila još samo Hrvatsku. Onda bi – prema njenim riječima – prije nego se razmisli o daljem proširenju, na snagu najprije morao da stupi sporazum iz Lisabona o unutarnjim reformama Evropske unije.

Evropska unija bi trebalo da uči iz svoje istorije

Ministar vanjskih poslova Velike Britanije David Miliband
Ministar vanjskih poslova Velike Britanije David MilibandFoto: AP

Britanski ministar vanjskih poslova David Miliband je bio jedan od više evropskih ministara koji su se tome usprotivili ne navodeći pri tom ime Angele Merkel. Miliband je pored ostalog rekao:

„Dalje proširenje je u interesu Evrope i u interesu zapadnog Balkana. Sve zemlje zapadnog Balkana bi trebale da imaju evropsku perspektivu. Evropska unija je svojim proširenjem postala jača i to ne samo zbog toga jer u njoj živi 500 miliona ljudi, nego i zbog toga što ona na taj način ima veću zonu stabilnosti u srednjoj i u istočnoj Evropi, koje su ranije bile sve drugo izuzev stabilne. Evropska unija bi trebalo da uči iz svoje istorije“, rekao je šef britanske diplomatije.

Finski ministar vanjskih poslova Alexander Stubb je čak pojedine zahtijeve za obustavom daljeg proširenja Evropske unije nazvao populističkim. Njegov luksemburški kolega po funkciji Jean Asselborn je naglasio da zemlje koje žele da pristupe nisu krive za to što do sada nije provedena planirana reforma Evropske unije:

„Evropa kao projekat mira nema alternativu kada je riječ o proširenju na Balkan. No mi bismo sada također trebali da znamo da ukoliko kažemo tu rečenicu da „bez sporazuma iz Lisabona nema daljeg proširenja“, da je to veoma teška izjava“. Dalje proširenje je zapravo stvar onih koji za sada nisu u Evropi, a proces ratifikacije je pitanje za koje su nadležni članovi Evropske unije. Dakle, te dvije stvari se moraju jasno razdvojiti.“

K. Schwarzenberg: Češka će ratificirati sporazum iz Lisabona

Češki ministar vanjskih poslova Karel Schwarzenberg
Češki ministar vanjskih poslova Karel SchwarzenbergFoto: AP

Hrvatska, koja je po svemu sudeći naredni kandidat za pristup, mora još da savlada jednu prepreku. Naime susjedna Slovenija, koja je već članica Evropske unije, zbog graničnog spora sa Hrvatskom blokira njen pristup. No, neovisno od toga veliki problem Evropske unije je i dalje pitanje usvajanja sporazuma iz Lisabona. Češki ministar vanjskih poslova Karel Schwarzenberg je, i pored postojeće krize češke vlade, najavio da će njegova zemlja ratificirati taj sporazum:

„Ovaj cijeli susret ovdje je imao jedan častan cilj: Dalje proširenje Evropske unije, i ako Vi aludirate na proces ratifikacije sporazuma iz Lisabona, onda sam siguran da će taj sporazum biti ratificiran u dato vrijeme.“

Dali je to pusta želja ili ne pokazaće se već u aprilu ove godine kada bi češki senat trebalo da glasa o sporazumu iz Lisabona.