1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Svatko ima pravo na obrazovanje

Međunarodna zajednica se pod vodstvom UNESCO-a 2000. dogovorila da svaki čovjek ima pravo na obrazovanje. Hoće li se to veliko obećanje ispuniti?

"Mi nismo tek ljudski resurs - mi želimo obrazovanje" - pisalo je na transparentima španjolskih studenata kad su početkom godine demonstrirali protiv privatizacije sveučilišta. Bio je to apel upućen državi za primjenu ljudskog prava na obrazovanje. "Jedan od zadataka države je da doista svima učini dostupnim školovanje, odnosno obrazovanje - bez obzira na ekonomsku pozadinu", kaže Claudia Lohrenscheit, stručnjakinja s Njemačkog Instituta za ljudska prava. "Time jedna država jamči pravo na obrazovanje obećano u Općoj deklaraciji o pravima čovjeka."

Učenica diže ruku ispred table

I zapadne zemlje imaju problema s primjenom prava na obrazovanje

Problema s primjenom ljudskog prava na obrazovanje nemaju samo siromašne zemlje, nego i zapadne industrijske nacije. "Financijska globalizacija" - kako je to nazvao UNCTAD (UN-ova konferencija o trgovini i razvitku) u jednom aktualnom izvještaju - donijela je promjene diljem svijeta. Tamo gdje se država povlači, postoji više privatnih ili od crkava financiranih obrazovnih institucija, što je mogao primijetiti i Lutz Möller iz njemačkog Nacionalnog povjerenstva UNESCO-a.

Nauče čitati i pisati, ali ako ne primjenjuju, onda i zaborave

Möller upozorava međutim da je u takvim slučajevima privatnog obrazovnog sustava potrebno da država ima dobro funkcionirajuće strukture kako bi se izbjegla izolacija ili diskriminacija pojedine djece. Ukoliko pri obrazovanju u prvom redu stoji "Employability", odnosno radna sposobnost, ne ispunjava se cilj uvažavanja obrazovanja kao ljudskog prava. Ono se onda promatra tek kao "tehnički instrument da bi se ljude učinilo sposobnima za tržište rada", kaže Claudia Lohrenscheidt s Instituta za ljudska prava i dodaje: "To je onda obrazovanje, kojim se ne uzima u obzir razvoj čovjekove ličnosti." Lohrenscheidt upozorava, ako ne postoji mogućnost da se naučeno primijeni u praksi, onda se to brzo i zaboravi.

Mlada krojačica u Ruandi

Obrazovanjem se formira i ličnost te određuje životni put, kao ove krojačice u Ruandi

Do sličnog zaključka je već početkom 70-ih godina došao brazilski pedagog Paulo Freire za vrijeme jedne obrazovne kampanje vođene za unaprjeđenje opismenjavanja stanovništva. Ako ljudi, naime, nauče čitati i pisati, ali to ne mogu koristiti za poboljšanje vlastitih životnih uvjeta, oni tu sposobnost s vremenom izgube.

Najproblematičnije su siromašne regije svijeta

Da ljudi stečeno znanje trebaju primijeniti kako bi poboljšali vlastite životne uvjete, zaključak je i stručnjakinje za ljudska prava Claudie Lohrenscheidt. Ona dodaje da je zadaća međunarodne zajednice da se pobrine za uvažavanje prava na obrazovanje ljudi koji žive u siromaštvu, izolaciji ili primjerice u ratnim područjima. "Na osnovi obrazovnih mogućnosti koje se pružaju 'slabima', mjeri se civilizacijski i humani napredak nekog društva", kaže Lohrenscheidt.

Cilj "obrazovanje za sve" je i bivšu specijalnu izvjestiteljicu UN-a Katarinu Tomaševsku motivirao da konkretnije definira pravo na obrazovanje. Ona je razvila četiri kriterija, tzv. "shemu 4A": "Availibility" - sposobnost za obrazovanje, "Accessability" - dostupnost obrazovanju, "Adaptability" - prilagođavanja obrazovanja potrebama djece, mladih i odraslih, i na koncu "Acceptability" - oblik obrazovanja, koje mora biti prihvatljiv i u skladu s ljudskim pravima.

Prije svega u siromašnijim regijama svijeta je problematična dostupnost obrazovanju. Tako djevojčice u pojedinim regijama ne pohađaju školu iz kulturoloških ili higijenskih razloga, jer su školske zgrade opremljene jednim toaletom za svu djecu, prenosi stručnjak za ljudska prava Lutz Möller iskustva UNESCO-a iz mnogih zemalja južne polutke.

Djeca u Sarvanu u Uzbekistanu

Problematična situacija u južnoj Aziji

Osigurati temeljno obrazovanje i kvalitetu

Kako bi poboljšale šanse za obrazovanje, UNESCO je 2000. organizirao Svjetski obrazovni forum u senegalskom Dakaru. 164 zemlje su se tada usuglasile šest obrazovnih ciljeva. Među njima je i da se do 2015. svoj djeci na svijetu osigura temeljno obrazovanje. No, još uvijek je oko 70 milijuna djece osnovnoškolskog uzrasta bez temeljnog obrazovanja. Problematična situacija je prije svega u jugoistočnoj i južnoj Aziji i Africi južno od Sahare.

Jedan od većih izazova je za UNESCO i kvaliteta obrazovanja. Diljem svijeta je potrebno gotovo dva milijuna kvalificiranih nastavnica i nastavnika. Razredi su još uvijek preveliki, a i opremljenost škola bi se trebala poboljšati. Stoga UNESCO poziva zemlje donatore da i ispune financijska obećanja.

Ljudsko pravo na obrazovanje s ciljem omogućavanja mirnog suživota bez diskriminacije je zadaća svih nacija svijeta. Pritom ne treba zaboraviti ni odrasle koje bi se trebalo motivirati na cjeloživotno učenje, ističe Claudia Lohrenscheidt i dodaje: "Svaki čovjek ima pravo na obrazovanje i na to da u potpunosti razvije svoju ličnost, kako bi se moglo naučiti poštovati i cijeniti temeljna ljudska prava i slobode."

Autorice: Ulrike Mast-Kirschning / Marina Martinović

Odgovorna urednica: Jasmina Rose