1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Svakodnevica i izmirenje na Kosovu

Odnosi Albanaca i Srba na Kosovu i dalje su zategnuti. Postoji li šansa za izmirenje? Međunarodna grupa fotografa je tražila vizuelne odgovore na ovo pitanje.

Spomenik žrtvama iz Drugog svjetskog rata u Prištini ne uklapa se u sadašnje vrijeme, ali je on još uvijek tu: monumentalan i oronuo. Građevina iz socijalističke prošlosti danas je simbol davno prošlog vremena. Ovaj betonski div nekada je predstavljao jedinstvo naroda na tlu Jugoslavije, a danas je tek svjedok prevaziđenog vremena, odnosno političkog sistema.

"Spomenik nas podsjeća na zajedničku prošlost Albanaca i Srba", pojašnjava kosovski fotograf Jetmir Idrizi. On je autor crno-bijele fotografije spomenika, koja je podijeljena na uske linije. Mnogi njegovi radovi nastali su na teritoriji Mitrovice i na sjeveru Kosova. Taj grad je danas podijeljen, a od izbijanja sukoba u njemu vlada vanredno stanje. Na sjeveru žive Srbi, koji su manjina na Kosovu, dok u južnom dijelu živi albanska manjina. Mostovi na rijeci Ibar su zabarikadirani i predstavljaju simbol sukoba.

Zajednička prošlost

Fotografija Merlin Nadj-Torme

Fotografija Merlin Nadj-Torme

Kosovo je od 2008. godine nezavisna država. Ipak, nju ne priznaju mnogi Srbi koji tu žive. Oni Kosovo i dalje vide kao dio Srbije. Sporazum postignut početkom prošle godine mogao bi normalizovati odnose između Beograda i Prištine.

Za kosovskog Albanca Jetmira Idrizija je pomirenje u uskoj vezi sa zajedničkom prošlošću etničkih grupa. On smatra da se mora pogledati unazad da bi se moglo gledati naprijed. Idrizi je, zajedno sa još pet fotografa iz Mongolije, Mađarske, Palestine, Malija i Njemačke, proveo sedam dana na Kosovu. Svaki od fotografa je interpretirao temu pomirenja na svoj način. Oni su posmatrali i svojim kamerama bilježili svakodnevne situacije, ljude i krajolike. Djela koja su nastala uvrštena su u zajedničku izložbenu postavku "Pomirenje na Kosovu". Organizator ovog nesvakidašnjeg događaja bilo je Njemačko društvo za međunarodnu saradnju (GIZ), a izložba je istovremeno predstavljena publici u Prištini, Bonnu i Berlinu.

Pomirenje kao živuća realnost

Idrizijeve crno-bijele i dizajnirane fotografije su oduševile njegove kolege iz drugih zemalja

Idrizijeve crno-bijele i dizajnirane fotografije su oduševile njegove kolege iz drugih zemalja

Jetmir Idrizi je rođen u Prištini. Tokom rata na Kosovu je imao svega 15 godina i sa svojom porodicom je izbjegao najprije u Makedoniju, a kasnije u Belgiju. Danas je on priznati fotograf i novinar koji sarađuje sa medijima u Prištini, ali i u Beogradu, gdje ima dosta prijatelja. Za njega je pomirenje živuća realnost. Uprkos tome, on razumije srdžbu i mržnju pojedinih stanovnika Kosova koji su u ratu ostali bez članova porodice. Njegova porodica je srećom ostala pošteđena takve sudbine.

Merlin Nadj-Torma iz Njemačke je jedna od ostalih šest fotografa koji su uzeli učešće u radionici u organizaciji GIZ-a. Isjeckane fotografije njihovog kosovskog kolege su ih najviše impresionirale. "To je simbolički izuzetno snažan motiv. Jetmir pokazuje da ti monumenti na Kosovu još postoje, ali i da danas više ne postoji ta njihova funkcionalnost. To je ujedno i prilika da se ta izgubljena funkcija spomenika nekada ponovo uspostavi", kaže Nadj-Torma.

Jedna od fotografije nastala tokom radionice Pomirenje na Kosovu

Jedna od fotografije nastala tokom radionice "Pomirenje na Kosovu"

Njemačka fotografkinja na početku se teško upustila u tematsku radionicu "Pomirenje na Kosovu". Razlog je što je konflikt u ovoj zemlji još uvijek aktuelan i godinama se ne riješava. "Moja prva reakcija je bila da je Kosovo definitivno pogrešno mjesto za takvu temu", prisjeća se ona. Međutim, tokom jednosedmičnog boravka u Prištini je doživjela i neke lijepe i upečatljive situacije. "U jednoj pekari, kao i apoteci, sreli smo Srbe i Albance koji rade zajedno. Za njih etnička pripadnost ne igra nikakvu ulogu. To je bilo lijepo vidjeti, a ja za to ranije nisam znala."

Promjena percepcije

Nadj-Torma je u Prištini fotografisala sportske terene i stambene zgrade. Njene slike, usljed zamagljenosti, imaju nešto magično."Tako su prikazana mjesta u jednom novom svjetlu. Želim da pokažem da se dogodila promjena u našoj percepciji i da ona može imati veliki učinak", kaže ona.

Prizori iz svakodnevnog života Albanaca i Srba u Prištini

Prizori iz svakodnevnog života Albanaca i Srba u Prištini

Jetmiru Idriziju se dopadaju radovi kolegice Nadj-Torma. "Plašio sam se da će fotografi jednostavno staviti Srbina i Albanca jednog pored drugog i da će tako izgledati njihove fotografije. Ipak, oni su mi pokazali da je pomirenje puno više od toga", zadovoljen je Idrizi. U Zemaljskom muzeju u Bonnu su Idrizijevi i Nadj-Tormini radovi postavljeni jedni pored drugih. Ona je rođena i odrasla u Njemačkoj, a roditelji su joj porijeklom iz Srbije. Tokom radionice u Prištini se između ovo dvoje fotografa razvio poseban odnos. "Pričali smo puno viceva jedni o drugima i to nas je povezalo na jedan pozitivan način", kaže Nadj-Torma. Njih dvoje su svojim primjerom pokazali put Albancima i Srbima na Kosovu: prošlost treba ostaviti iza sebe i zajedno se okrenuti ka budućnosti.

Autori: Annika Zeitler / Faruk Šabanović

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić