1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Svaki peti đak ne razumije ono što pročita

Međunarodna studija o sposobnostima čitanja i razumijevanja teksta među đacima četvrtog razreda osnovne škole pokazala je da Njemačka na tom planu stagnira i da je druge zemlje stalno pretiču.

U Berlinu je predstavljena međunarodna studija o sposobnostima čitanja i razumijevanja teksta kod učenika četvrtog razreda osnovnih škola. Na prvom mjestu su đaci iz Rusije, slijede Singapur i Hongkong, pa Republika Irska, Finska, Poljska, Sjeverna Irska, Norveška, Tajvan i Engleska – to je prvih deset mjesta. Njemačka je na 26. mjestu – u sredini tabele. Pošto Njemačka učestvuje u ovim studijama od 2001. godine – a studija se provodi svakih pet godina – promjene koje se tiču njemačkih đaka u posljednjih 15 godina se mogu ovako sažeti:

Između 2001. i 2016. se čitačke sposobnosti njemačkih đaka 4. razreda nisu mijenjale; đaci iz porodica u kojima ima više knjiga – bolje čitaju i razumiju tekstove. Najveću prednost imaju djeca iz porodica koje imaju više od 100 knjiga – ona kao da su godinu dana više učila. No, u Njemačkoj su se povećale i razlike u sposobnostima između djece iz siromašnijih i bogatijih porodica. To znači da osnovne škole ne uspijevaju da svojim radom doprinesu jednakosti svih đaka.

Evo izvoda iz karakterističnih komentara koji su tim povodom objavljeni u nemačkim dnevnim listovima:

Schülerin (picture alliance/dpa/D. Karmann)

Porodice bi trebalo da se organizuju tako da imaju više vremena za djecu i da to vrijeme bolje iskoriste.

Švebiše cajtung (Ravensbug): „Odgovornost za loš učinak đaka četvrtog razreda ne može da se prebacuje samo na nastavnike. To bi bilo previše jednostavno. Oni ne mogu da se krive za sve ono što ne valja u roditeljskim domovima. Umjesto knjiga i igara na tabli, danas su često konzole za igranje nezaobilazni dio slobodnog vremena. Stručnjaci upozoravaju na opasnost od prevelikog konzumiranja televizije, mobilnih telefona i tablet-računara, jer zbog njega i čitanje biva zapostavljeno. Porodice bi trebalo da se organizuju tako da imaju više vremena za djecu i da to vrijeme bolje iskoriste. I to ne za privatne časove kod kuće, već za zajedničke razgovore, glasno čitanje, i podsticanje djece da posegnu za knjigom".

Libeker nahrihten (Libek): „Čitanje i razumijevanje teksta nisu samo nešto što je lijepo, a ima sporednu ulogu; to je i preduslov uspjeha u drugim školskim predmetima. I najveći genije za brojeve će zapeti sa matematikom ako se ispostavi da ne umije da pročita i razumije kompleksne tekstualne zadatke. Škole moraju biti osposobljene da se svom snagom posvete zadacima koji su zaista važni – za to je potrebno i dovoljno nastavnika i dovoljno dobrih sadržaja".

Kind liest (picture alliance/dpa/I. Kjer)

Oduševljenje za knjigu, znanje i jezik, ne budi se u školskoj klupi, već kod kuće – uz dobru priču za laku noć.

Lajpciger folkscajtung (Lajpcig): „Rezultat studije ne iznenađuje: njemački đaci teško mogu da drže korak na međunarodnom planu, jer nastavnici imaju sve više problema, a podrška politike ostaje apstraktna. Njemačka na planu obrazovanja rado govori o strukturama. Nekada se vodila debata o vrstama škola. Danas se najviše diskutuje o odnosu pokrajina i federacije. A o odlučujućim pitanjima se razgovara tek sporadično: kako organizovati dobru nastavu? I kako u nju uključiti i sve veći broj djece iz neobrazovanih ili doseljeničkih porodica".

Noje osnabriker cajtung (Osnabrik): „Prema ovoj studiji, gotovo svaki peti đak osnovne škole ima tek rudimentarne sposobnosti čitanja i razumijevanja teksta. Sa ovakvim školama, preduzeća neće moći da funkcionišu. Kandidati za policijske akademije, na primjer, listom padaju na testu njemačkog jezika. Onaj ko ne može da pročita i shvati pravila bezbjednosti, nema šanse na poslovima koji traže zanatsko umijeće. Zato političari zaduženi za obrazovanje sada ne treba samo da kude ono što je loše i hvale ono što je dobro, već da podnesu konkretne koncepte. A u prvoj liniji se traži umijeće roditelja. Oduševljenje za knjigu, znanje i jezik, ne budi se u školskoj klupi, već kod kuće – uz dobru priču za laku noć."

Manhajmer morgen (Manhajm): „Sa razvijanjem ovih sposobnosti treba početi mnogo prije nego što se krene u školu. I to uz sistem koji funkcioniše na federalnom nivou i još na predškolskom uzrastu identifikuje djecu koja imaju probleme sa jezikom – bilo da potiču iz njemačke ili iz doseljeničke porodice. Tu djecu potom valja potpomagati i u odbaništu i u školi, a to zahtijeva i velike investicije – no, one će se na kraju isplatiti."

 

Preporuka redakcije