1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Svaka treća žena u Srbiji trpi nasilje

U Srbiji ne postoji pouzdana statistika o tome koliko je žena žrtava nasilja u porodici. Prema jednoj studiji nevladinih organizacija, svaka treća žena u Srbiji trpi fizičko nasilje, dok svakoj četvrtoj prijeti nasilje.

Od prijetnji, preko nasilja do ubistva

Od prijetnji, preko nasilja do ubistva

Postoji i podatak da je svakoj drugoj ženi bivši partner ili muž prijetio ubistvom. „Većina žrtava je ubijeđena da bi nasilnik mogao da ih ubije. Evidencija o nasilju nad ženama je nepotpuna jer veliki broj njih odbija da učestvuje u istraživanjima i ne prijavljuje nasilje, a kaznena politika za prekršioce je blaga“, smatra sociolog Gordana Petronijević. Često se dešava da dolazi do odustajanja od tužbi i svjedočenja.

„Žene su i prve žrtve ekonomskih kriza, što ih svuda u svijetu u tradicionalnim društvima dovodi u neku vrstu ropstva“, dodaje Gordana Petronijevićeva: “Bez mogućnosti samoodržavanja žena bukvalno postaje rob muškarca, koji u njeno ime donosi sve odluke, što najdirektinije utiče na nju u svim aspektima. Vrlo često, zbog takve inferiorne pozicije, žene su u stanju da trpe kršenje ljudskih prava ili zlostavljanje u porodici.”

Od početka godine ubijeno 14 žena

U prva četiri mjeseca ove godine u Srbiji je 14 žena ubijeno, a u svakom od tih slučajeva je partner ubio partnerku. Kao razloge rasprostranjenosti nasilja nad ženama u Srbiji stručnjaci navode patrijarhalne odnose u društvu, tešku ekonomsku situaciju, izbjeglištvo i ratove na prostoru bivše Jugoslavije.

Definicija nasilja nad ženama po dokumentima UN-a: Nasilje nad ženama je ispoljavanje istorijski nejednakih odnosa društvene moći između muškaraca i žena koji su doveli do diskriminacije i dominacije nad ženama od strane muškaraca i do sprečavanja potpunog napretka žena. Nasilje nad ženama je jedan od osnovnih društvenih mehanizama kojima se žene prisiljavaju da budu u podređenoj poziciji u odnosu na muškarce. Nasilje nad ženama je prepreka u postizanju jednakosti, razvitka i mira.

Definicija nasilja nad ženama po dokumentima UN-a: Nasilje nad ženama je ispoljavanje istorijski nejednakih odnosa društvene moći između muškaraca i žena koji su doveli do diskriminacije i dominacije nad ženama od strane muškaraca i do sprečavanja potpunog napretka žena. Nasilje nad ženama je jedan od osnovnih društvenih mehanizama kojima se žene prisiljavaju da budu u podređenoj poziciji u odnosu na muškarce. Nasilje nad ženama je prepreka u postizanju jednakosti, razvitka i mira.

Nasilnici su osobe svih profesija i socijalnih struktura - od intelektualaca, radnika do dobro situiranih građana i političara. Direktorka Nevladine organizacije “Damad” Zibija Šarenkapić kaže da je donošenje Krivičnog zakona 2002. godine dalo ženama potvrdu da je nasilje nedozvoljen vid ponašanja i da se ono sankcioniše. Bez obzira na taj napredak, institucije koje učestvuju u tom procesu spore su i to još uvijek nije onako kako bi trebalo da bude, smatra Šarenkapić:

“Uvijek postoji prostor da se radi mnogo bolje. Međutim, u odnosu na broj poznatih i prijavljenih slučajeva nasilja nad ženama, mi imamo još uvijek nedovoljno slučajeva kada se službeno podnose krivične prijave protiv nasilnika.”

Sedam raskida do onog pravog?

Statistike govore da žene koje trpe nasilje u prosjeku sedam puta pokušavaju da napuste nasilničku vezu prije nego što to na kraju uspiju uraditi. „U zavisnosti od ličnog nivoa tolerancije, primjetno je da se mlađe žene lakše odlučuju za razvod kada osjete da više nisu u stanju da se nose sa nagomilanim dnevnim obavezama i problemima“, kaže Živica Đorđević, sudija za porodične odnose:

“Starije žene mnogo više trpe. Mlađe ženske osobe su znatno spremnije da, bez obzira na to da li su ekonomski samostalne ili ne, raskidaju takvu zajednicu bez obzira na to da li imaju djecu u braku i da li će imati sredstava za samostalan život.”

Razlozi za ostanak ili ponovno vraćanje nasilniku su višestruki i složeni - od brige i straha za djecu, prijetnji i ucjenjivanja nasilnika, nerazumijevanja okoline i porodice, do ekonomske nesamostalnosti. Često je prisutna i emocionalna veza sa nasilnikom, koja je u nekim slučajevima neraskidiva do kraja života.

Autor: Miloš Santrač

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić